Vaša pitanja i odgovori: Primjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Vaša pitanja i odgovori: Primjena Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

Najčešća pitanja i odgovori Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI (Narodne novine, broj 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13 i 30/14)

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI

USLUGE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJE ZAKON O UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTI

1. Je li ugostitelj dužan ishoditi rješenje nadležnog ureda o utvrđivanju ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira ako bi pripremao i usluživao jela u prostoru pravne ili fizičke osobe samo djelatnicima te osobe?

Za pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela koje pravne i fizičke osobe organiziraju za potrebe svojih djelatnika i svojih članova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, ako se pružaju putem ugostitelja, ugostitelj nije dužan ishoditi rješenje nadležnog ureda o utvrđivanju ispunjavanja minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta koji se ne kategorizira. (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti -članak 5. točka 2.).

2. Smatra li se pečenje ili kuhanje i prodaja plodina obavljanjem ugostiteljske djelatnosti?

Pečenje ili kuhanje te prodaja plodina (kokica, kukuruza, kestena, sjemenki i sl.) ne spada u obavljanje ugostiteljske djelatnosti, jer se ne obavlja niti u jednoj od vrsta ugostiteljskih objekata propisanih Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13).

RADNO VRIJEME UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

Propisano radno vrijeme ugostiteljskih objekata vrste caffe bar, restoran i vrsta ugostiteljskih objekata koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima (disco klub, noćni klub, noćni bar):

Ugostiteljski objekti iz skupina „Restorani“ i „Barovi“, pa tako i caffe barovi i restorani koji se nalaze u naseljenim područjima naselja, mogu raditi od 06,00 do 24,00 sata.

Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može odlukom najdulje za 2 sata odlukom produžiti propisano radno vrijeme navedenih ugostiteljskih objekata. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave (gradonačelnik, općinski načelnik) može po službenoj dužnosti za pojedine ugostiteljske objekte rješenjem najduže za 2 sata odrediti raniji završetak radnog vremena od radnog vremena propisanog odlukom predstavničkog tijela.

Objekti u zračnim lukama, željezničkim i autobusnim kolodvorima i sl. mogu raditi u radnom vremenu objekta u kojem se nalaze. Ugostiteljski objekti iz skupine „Barovi“ koji ispunjavaju uvjete za rad noću sukladno posebnim propisima mogu raditi od 21,00 do 06,00 sati, samo u zatvorenim prostorima, a ugostiteljski objekti iz skupine „Restorani“ i „Barovi“ koji se nalaze izvan naseljenih područja naselja mogu raditi od 0,00 do 24,00 sata.

Ugostiteljski objekti iz skupine „Barovi“ koji imaju naziv dvije vrste ugostiteljskih objekata npr. vrsta caffe bar i vrsta disco bar, koji se nalaze u naseljenim područjima naselja, mogu u vrsti caffe bar raditi najdulje od 06,00 do 02,00 sata, a u vrsti disco klub mogu raditi do 6,00 sati, s tim da se radno vrijeme jedne i druge vrste ne može preklapati. Sukladno navedenom radno vrijeme jedne i druge vrste ugostiteljskih objekata određuje sam ugostitelj u okviru propisanog radnog vremena, s tim da je dužan vidno istaknuti na ulazu u objekt obavijest o radnom vremenu te radnim danima i pridržavati se istaknutoga radnog vremena. Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave može na zahtjev ugostitelja za pojedine ugostiteljske, rješenjem odrediti drugačije radno vrijeme radi organiziranja prigodnih proslava (dočeka Nove godine, svadbi, maturalnih zabava i sličnih događanja).

KNJIGA GOSTIJU U UGOSTITELJSKOM OBJEKTU ZA SMJEŠTAJ

Može li ugostitelj voditi jednu knjigu gostiju za ugostiteljski objekt vrste pansion i ugostiteljske objekte vrste soba za iznajmljivanje, koji se nalaze u dvije građevine, ali imaju isti ulaz i recepciju?

U obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je dužan na propisani način voditi knjigu gostiju u ugostiteljskom objektu za smještaj. Knjiga gostiju može se voditi za domaće i strane goste zajedno ili odvojeno, a člankom 2. stavkom 3. Pravilnika o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (Narodne novine, broj 5/08) propisano je koji se podaci upisuju u knjigu gostiju, pa je tako propisano da se u knjigu gostiju upisuje i primjedba.

Za ugostiteljski objekt vrste pansion te za ugostiteljske objekte vrste soba za iznajmljivanje, koji se nalaze u dvije građevine, ali imaju isti ulaz i recepciju, može se na zajedničkoj recepciji voditi posebna knjiga gostiju za ugostiteljski objekt vrste pansion i posebna knjiga gostiju za ugostiteljske objekte vrste soba za iznajmljivanje, ili se može voditi jedna knjiga gostiju s tim da se u knjigu gostiju u rubrici „primjedba“ upisuje za svakog gosta u kojem se ugostiteljskom objektu nalazi. Skreće se pozornost da se knjiga gostiju može voditi za domaće i strane goste zajedno ili odvojeno. (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti – članak 9., Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju)

MINIMALNI UVJETI UGOSTITELJSKIH OBJEKATA

VRSTA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA – RESTORAN

1. Mogu li se u ugostiteljskom objektu vrste restoran u manjem opsegu prodavati prehrambeni proizvodi u originalnom pakiranju (snack), te da li to treba biti utvrđeno rješenjem o utvrđivanju minimalnih uvjeta ugostiteljskog objekta?

Prema odredbama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13) u vrstama ugostiteljskih objekata restoran, pivnica, caffe bar i sl. pripremaju se i uslužuju ili samo uslužuju topla i hladna ili samo hladna jela, a u nekima i slastice, slijedom čega smatramo da se u tim ugostiteljskim objektima ne mogu prodavati prehrambeni proizvodi za koje tim Pravilnikom nije propisano da se mogu usluživati, pa tako niti proizvodi u originalnom pakovanju iz tzv. „snack“ asortimana (čipi čips, kikiriki i sl.).

Smatramo da bi se u navedenim ugostiteljskim objektima u manjem opsegu mogle prodavati cigarete i drugi duhanski proizvodi jer su u funkciji zadovoljavanja zahtjeva gostiju koji su uobičajeni uz pružanje ugostiteljskih usluga, pod uvjetom da je ugostitelj ujedno registriran i za obavljanje djelatnosti trgovine. (Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga”, članak 4.),

No napominjemo da je sukladno članku 9. stavku 2. Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda (Narodne novine, broj 125/08, 55/09, 119/09 i 94/13) zabranjena izravna i neizravna promidžba duhanskih proizvoda, te da se pod izravnom promidžbom duhanskih proizvoda smatra i izlaganje pojedinačnih pakiranja cigareta i ostalih duhanskih proizvoda na vidljivim pozicijama u i na prodajnim mjestima, bilo koje vrste, gdje se prodaju duhanski proizvodi.

2. Mogu li se u ugostiteljskim objektima vrste caffe bar u manjem opsegu prodavati suveniri?

Smatramo da iz odredbi Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “restorani”, “barovi”, “catering objekti” i “objekti jednostavnih usluga” (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13) ne proizlazi da se u prostoru ugostiteljskog objekta ne bi mogli ponuditi na prodaju razni suveniri, pod uvjetom da je ugostitelj ujedno registriran i za obavljanje djelatnosti trgovine.

VRSTA UGOSTITELJSKOG OBJEKTA – OBJEKT JEDNOSTAVNIH USLUGA U NEPOKRETNOM VOZILU (PROSTOR ZA USLUŽIVANJE NA OTVORENOM)

Može li ugostiteljski objekt vrste objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu imati prostor za usluživanje na otvorenom sa niskim stolovima i stolicama ili klupama?

Ugostiteljski objekt vrste objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu može imati prostor za usluživanje na otvorenom samo s visokim stolovima, bez visokih ili niskih stolaca ili klupa. Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”,“Barovi”,“Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13) propisano je da se nepokretnim vozilom smatra vozilo koje je zaustavljeno (stoji) na mjestu u svrhu pružanja ugostiteljskih usluga, koje je registrirano i u voznom stanju.

Objekt jednostavnih usluga u nepokretnom vozilu mora imati točionik, prostor za pripremanje jela u točioniku, priručni prostor za čuvanje hrane i pića, spremnik s dovoljno zdravstveno ispravne vode za piće, te dovoljan broj koševa za otpatke s poklopcem za nožno otvaranje, a može imati i prostoriju za usluživanje s točionikom sa ili bez visokih stolova bez stolaca.U ugostiteljskom objektu usluživanje gostiju jelom, napicima i pićem obavlja se u blagovaonici, prostoriji za usluživanje i prostoru za usluživanje na otvorenom. Prostorija za usluživanje je prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u dijelu te prostorije mogu se naočigled gostiju pripremati napici, topla i hladna jela.

Prostor za usluživanje na otvorenom je dio prostora vrta, terase i sl. ili javna površina kojom upravlja jedinica lokalne samouprave, u kojem se uslužuju gosti, a u jednom dijelu toga prostora, mogu se naočigled pripremati napici, topla i hladna jela. (Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”,“Barovi”,“Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga”, članak 31. stavak 1.)

PROSTOR ZA USLUŽIVANJE NA OTVORENOM UGOSTITELJSKOG OBJEKTA

1. Prostor za usluživanje na otvorenom koji se ne nalazi u sklopu ugostiteljskog objekta:

Odredbama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga” (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13), nije određeno koliko prostor za usluživanje na otvorenom može biti udaljen od ugostiteljskog objekta, ali je propisano da ugostiteljski objekti moraju biti uređeni i opremljeni te imati odgovarajuće osoblje, tako da omogućuju racionalno korištenje prostora, nesmetano i sigurno kretanje i boravak gostiju i zaposlenog osoblja, nesmetan prijenos stvari, odgovarajuće čuvanje robe, hrane i pića, zaštitu zdravlja gostiju i zaposlenog osoblja, te stručno usluživanje gostiju.

Navedeno povodom zahtjeva ugostitelja u upravnom postupku utvrđuje nadležni ured u postupku utvrđivanja minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom. Usluživanje gostiju na prostoru za usluživanje na otvorenom, koji se ne nalazi u sklopu ugostiteljskog objekta, trebalo bi se vršiti najkraćim putem, pa tako i ako bi se vršilo kroz prohodni dio objekta u kojem se nalaze drugi poslovni prostori, te uz ispunjavanje uvjeta. (Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina “Restorani”, “Barovi”, “Catering objekti” i “Objekti jednostavnih usluga”, čl.2.,20.,25.,36.,54.)

2. Je li potrebno zahtjevu za izdavanje rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta priložiti suglasnost svih suvlasnika zemljišta na kojem se nalazi taj prostor?

Iz odredbe članka 41. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06 , 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12) proizlazi da je zahtjevu za izdavanje rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta prostora za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta potrebno priložiti suglasnost svih suvlasnika zemljišta na kojem se nalazi taj prostor, s obzirom da se radi o poduzimanju poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja nekretninom tj. promjeni namjene zemljišta u suvlasništvu za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

VRSTE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA KOJI ISPUNJAVAJU UVJETE ZA RAD NOĆU

Moraju li ugostiteljski objekti koji ispunjavaju uvjete za rad noću imati prostoriju za usluživanje ili ukupnu površinu najmanje 100 m2 ?

Ugostiteljski objekti koji ispunjavaju uvjete za rad noću moraju imati ukupnu površinu najmanje 100 m2. Ugostiteljski objekt mora činiti cjelinu u poslovnom i funkcionalnom smislu, te građevinsku cjelinu ukoliko je smješten u građevini ili zasebnom dijelu građevine, ukoliko Pravilnikom o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina „Restorani“, „Barovi“, „Catering objekti“ i „Objekti jednostavnih usluga“ (Narodne novine, broj 82/07, 82/09, 75/12 i 69/13) nije drugačije određeno. (članak 19.,20.,21. cit. Pravilnika)

PRIVREMENO RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU MINIMALNIH UVJETA ZA UGOSTITELJSKE OBJEKTE

1. Koji su uvjeti za ishođenje privremenog rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta za ugostiteljske objekte za smještaj vrste soba, apartman i studio apartman, koji se nalaze u zgradi stambene namjene?

Člankom 25. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da će se rješenje o ispunjavanju propisanih minimalnih uvjeta izdati ugostitelju koji ispunjava uvjete da je registriran za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, da ima pravo korištenja poslovnim prostorom ili objektom, da objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za određenu vrstu, odnosno kategoriju objekta, da ispunjava i druge uvjete propisane tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona, te da građevina, koja je, odnosno u kojoj je ugostiteljski objekt, ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tome propisu, Ministarstvo ili nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, što se također odnosi i na prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta.

Iznimno se ugostitelju za ugostiteljski objekt vrste soba, apartman i studio apartman može izdati privremeno rješenje o ispunjavanju uvjeta za vrstu i kategoriju ugostiteljskog objekta, do izvršnosti rješenja o promjeni namjene toga prostora u poslovni prostor, a najduže do 31. prosinca 2016. godine, s tim da za objekte koji se nalaze u zgradi čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2 potrebno ishoditi pozitivno mišljenje tijela nadležnog za zaštitu od požara, te da su ispunjeni i drugi uvjeti za izdavanje rješenja propisani člankom 25. stavkom 1. točkom 1., 2., 3. i 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

2. Primjenjuje li se članak 25. stavak 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na pravne i fizičke osobe, da li se odnosi na vrstu ugostiteljskog smještajnog objekta – kuća za odmor?

Privremeno rješenje iz članka 25. stavka 3. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u nekoj od vrsta ugostiteljskog objekta, pa tako i kući za odmor, može se izdati samo pravnoj osobi ili fizičkoj osobi (obrtniku) koja je u zakonskom roku podnijela zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine za manje zahtjevnu zgradu nadležnom upravnom tijelu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, sukladno posebnom propisu kojim je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, uz ispunjavanje uvjeta da je ta osoba vlasnik zemljišta na kojem se nalazi građevina za koju je podnesen zahtjev za ozakonjenje nezakonito izgrađene građevine, te ostalih uvjeta propisanih istim stavkom.

3. Mogućnost nastavljanja ugostiteljske djelatnosti temeljem izmijenjenog članka 25. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti:

Moguće je nastaviti obavljati ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu iste vrste u kojemu se već obavljala ugostiteljska djelatnost. (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, članak 25. stavak 5.). Naime, člankom 25. stavkom 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da ukoliko se u upravnom postupku izdavanja rješenja iz stavka 1. tog članka utvrdi da se u poslovnom prostoru ili objektu za koji je podnesen zahtjev za izdavanje rješenja već obavljala ugostiteljska djelatnost, da se u tom postupku ne utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. točke 3., 4. i 5. toga članka (da objekt u kojem će se obavljati ugostiteljska djelatnost ispunjava uvjete propisane za određenu vrstu, odnosno kategoriju objekta, da ispunjava i druge uvjete propisane tim Zakonom i propisima donesenim na temelju tog Zakona, te da građevina, koja je, odnosno u kojoj je ugostiteljski objekt, ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tom propisu, Ministarstvo ili nadležni ured ne može izdati rješenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, što se također odnosi i na prostor za usluživanje na otvorenom ugostiteljskog objekta), pod uvjetom da novi ugostitelj nastavlja obavljati ugostiteljsku djelatnost u istoj vrsti, odnosno kategoriji ugostiteljskog objekta, da propisani uvjeti za tu vrstu, odnosno kategoriju u međuvremenu nisu izmijenjeni te da u ugostiteljskom objektu nije došlo do bitnih promjena vezanih za ispunjavanje propisanih uvjeta uređenja i opreme za tu vrstu i kategoriju, o čemu je ugostitelj dužan uz zahtjev priložiti izjavu.

4. Može li se za ugostiteljski objekt za koji je izdano rješenje o prestanku važenja rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta, koje je postalo izvršno, drugoj osobi izdati rješenje o nastavku obavljanja ugostiteljske djelatnosti u istoj vrsti ugostiteljskog objekta?

Povodom zahtjeva istog ugostitelja ili druge fizičke osobe (obrtnika) može se izdati rješenje o nastavku obavljanja ugostiteljske djelatnosti u istom ugostiteljskom objektu za koji je izdano rješenje o prestanku važenja rješenja o utvrđivanju minimalnih uvjeta za vrstu ugostiteljskog objekta, nakon što isto rješenje postane izvršno, ukoliko se u postupku utvrdi da su ispunjeni uvjeti za izdavanje rješenja propisani člankom 25. stavkom 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Napominjemo da se, u smislu odredbe članka 25. stavka 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u postupku izdavanja rješenja o nastavku obavljanja ugostiteljske djelatnosti ne utvrđuje uporabljivost ugostiteljskog objekta.

PRUŽANJE UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU

1. Je li moguće ishoditi rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu za smještajne objekte koji se nalaze u zgradi za koju je predan zahtjev za legalizaciju?

Prema članku 33. stavku 4. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iznimno će se, osobi koja je podnijela zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine za manje zahtjevnu zgradu, do 400 m2 građevinske (bruto) površine, nadležnom upravnom tijelu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju, sukladno posebnom propisu kojim je uređeno postupanje s nezakonito izgrađenim zgradama, izdati privremeno rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, do izvršnosti rješenja kojim će se odlučiti o zahtjevu iznajmljivača za izdavanje rješenja o odobrenju, a najdulje do 31. prosinca 2016. godine, ukoliko ispunjava uvjete iz stavka 2. točke 3. toga članka (da objekt u kojem će se pružati usluge ispunjava minimalne uvjete i uvjete za kategoriju sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti), te sljedeće uvjete:

1.) da je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi građevina za koju je podnesen zahtjev za ozakonjenje nezakonito izgrađene građevine, te 2.) da je u roku podnio zahtjev za pokretanje postupka ozakonjenja nezakonito izgrađene građevine u kojoj će pružati usluge smještaja. Iz navedenog proizlazi da, ako zgrada u kojoj se nalazi smještajni objekt ima građevinsku (bruto) površinu veću od 400 m2 odnosno da se ne radi o manje zahtjevnoj zgradi, da se u smislu članka 33. stavku 4. cit. Zakona za takav smještajni objekt ne može izdati privremeno rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, zato što je zgrada nelegalna, a ne radi se o manje zahtjevnoj zgradi. Ako se pak radi o manje zahtjevnoj zgradi privremeno rješenje može se izdati, uz ispunjavanje i drugih propisanih uvjeta za izdavanje rješenja.

2. Može li temeljem Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti nasljednik iznajmljivača ishoditi rješenje o nastavku pružanja ugostiteljskih usluga u domaćinstvu?

Nasljednik iznajmljivača utvrđen u rješenju o nasljeđivanju može nastaviti pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu kao iznajmljivač, sukladno rješenju o odobrenju izdanom ranijem iznajmljivaču bez obzira kada je to rješenje o odobrenju prestalo važiti, ali uz ishođenje rješenja o odobrenju koje će na njegov zahtjev izdati nadležni ured pod uvjetom da može biti iznajmljivačem. Uz zahtjev podnositelj zahtjeva obvezno prilaže i izjavu da nije došlo do bitnih promjena vezanih za objekt koji bi utjecali na prestanak ispunjavanja propisanih uvjeta uređenja i opreme za vrstu i kategoriju objekta u kojem se pružaju usluge te suglasnost ostalih suvlasnika ako je nekretnina u suvlasništvu.

3. Moraju li iznajmljivači gostima omogućiti upućivanje pisanog prigovora?

Prema članku 9. stavku 1. točki 10. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti u obavljanju ugostiteljske djelatnosti ugostitelj je dužan omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanih prigovora sukladno posebnom propisu kojim je uređena zaštita potrošača. Prema članku 8. stavku 1. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 79/07, 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12, 56/13) svaki trgovac dužan je potrošačima omogućiti podnošenje pisanih prigovora, bilo u prodajnom prostoru ili putem pošte, telefaks uređaja ili elektroničke pošte, te je na njih dužan odgovoriti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimljenog prigovora, a prema stavku 2. istog Zakona trgovac je dužan u prodajnom prostoru vidljivo istaknuti obavijest o načinu podnošenja pisanih prigovora iz stavka 1. toga članka.

Prema odredbi članka 3. Zakona o zaštiti potrošača pod pojmom trgovac podrazumijeva se bilo koja osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti, kao i osoba koja nastupa u ime ili za račun trgovca, te se pod pojmom potrošač podrazumijeva fizička osoba koja sklapa pravni posao i djeluje na izvan svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti. Slijedom navedenog smatramo, da su ugostitelj i iznajmljivač, bez obzira što obveza omogućavanja podnošenja pisanih prigovora nije propisana Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti kao obveza iznajmljivača, dužni omogućiti korisniku usluge podnošenje pisanih prigovora, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača. Napominjemo da je takav stav zauzeo i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi Poslovni broj: Us-1287/2011-4 od 11. travnja 2013. godine, u kojoj su odredbe Zakona o zaštiti potrošača primijenjene i na iznajmljivača.

STRANI DRŽAVLJANIN – MOGUĆNOST PRUŽANJA UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU (IZNAJMLJIVANJE)

Može li strani državljanin pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu tj. iznajmljivati kuću u Republici Hrvatskoj, koje je vlasnik?

Samo državljani država-članica Europske unije i Europskoga ekonomskog prostora mogu pod istim uvjetima kao i državljani Republike Hrvatske pružati ugostiteljske usluge u domaćinstvu (članak 28. stavak 3. i članak 62. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti)

ŠTO SE NE SMATRA PRUŽANJEM UGOSTITELJSKIH USLUGA U DOMAĆINSTVU

Smatra li se boravak do 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji, sukladno posebnom propisu kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe u kući za odmor na moru u tijeku turističke sezone, pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu?

Boravak do 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji sukladno posebnom propisu, kojim se propisuje obveza plaćanja boravišne pristojbe, u stanovima, apartmanima i kućama za odmor, u turističkim mjestima kojima je posebnim propisom razdobljem glavne turističke sezone obuhvaćeno razdoblje od 15. lipnja do 15. rujna, u tom razdoblju ne smatra se pružanjem ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Međutim, ukoliko bi se navedenim osobama, pa makar i jednoj od tih osoba, naplaćivala usluga smještaja smatramo da bi se u tom slučaju radilo o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, za što je sukladno članku 33. Zakona potrebno ishoditi rješenje o odobrenju nadležnog ureda. (Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, članak 32.)

Zakon o ugostiteljstvu možete pogledati na linku u PDF-u:  Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost

Izvor: MINT