Znate li što je Slow Food i kako ga primijeniti u vašoj ugostiteljskoj ponudi

Znate li što je Slow Food i kako ga primijeniti u vašoj ugostiteljskoj ponudi

Slow Food je, ustvari, ugostiteljska ponuda proizašla iz pokreta koji je nastao kao odgovor na Fast Food. U slobodnom prijevodu Slow Food znači “spora hrana”. Manje porcije, više različitih okusa, interesantno kombiniranih sa pićem najčešće vinom, domaća hrana, usporavanje u svemu, vraćanje korijenima i borba protiv globalizacije – cilj su samog Slow Food-a

Na pitanje ugostitelju koji u ponudi ima slow food hranu:

Da li Slow Food znači prejedanje i koliko se prosječno unese kalorija tokom jednog ovakvog obroka?

objasnio nam je suštinu ove ugostiteljske ponude.

Možda će vam sedam gangova zazvučati preambiciozno za jedan objed, no imajte na umu da su u pitanju vrlo male količine, te između svakog slijeda prođe dovoljno vremena da se tako reći predhodni zalogaj “slegne”.

Što se tiče kalorija, slagaću ako kažem da je u pitanju niskokalorična hrana, ali ono što je u ovoj priči bitno je to da se ne prejedate, ne opterećujete želudac hranom punom aditiva i konzervansa, opušteno uživate u svakom zalogaju i doživiljavate gastronomski hedonizam različitosti okusa spojenih sa vrhunskim vinima.

Formula slow fooda glasi: potreba – ukus – okus – zadovoljstvo – benefit.

Principi i ciljevi slow food pokreta:

Nastalu potrebu treba poštujući individualan ukus zadovoljiti okusom koji uzrokuje zadovoljstvo i u konačnici zdravstveni benefit.

Hrana koja se uživa treba prema slow food pokretu biti dobra + čista + pravična, odnosno:

  • dobroga ukusa,
  • proizvedena tako da ne uzrokuje štetu prirodi, životinjskim i biljnim vrstama te našem zdravlju.
  • pravičnost je sadržana u nastojanju da proizvođač dobije zaslužan adekvatan svom ulaganju i trudu.

Kako je nastao Slow Food

Slow Food je organizacija, koju je davne 1986. osnovao Carlo Petrini u Italiji. O tome, zašto je zapravo Slow Food organizacija osnovana, kruži nekoliko legendi. Po jednoj je Slow Food revolt Rimljana poslije pokušaja slavnog fast food lanca McDonald’s, da točno uz poznate Španjolske stepenice u samom srcu starog Rima napravi trokatnu prodavaonicu fast food hrane. Rimljani, poznati hedonisti i ljubitelji vrhunskih kulinarskih užitaka oštro su se usprotivili ideji i shvatili, da će globalizacija „prožderati“ i njihovu svetinju: domaću hranu i piće.

Doduše, taj McDonald’s danas tamo stoji, ali je barem ograničen na podrum i prizemlje, a Slow Food organizacija danas ima svoje članove u 132 zemlje sa 100.000 svojih članova.

Druga legenda kaže, da su povodnici radnici poznate automobilske tvrdke Fiat u Torinu, gdje su nezadovoljni hranom iz menze, počeli donositi hranu koju su spremale njihove majke, od kuće i izmjenjivali je međusobno.Svakako je istinito to, da je danas pokret odavno izašao iz Italije i da ima sljedbenike svugdje po svijetu.

Suština Slow Fooda

Cilj Slow Fooda je othranjenje biodiverziteta, točnije svih poljoprivrednih proizvoda koji bi nestali iz mape, samo zbog toga jer ne daju tolike doprinose od onih koji su gensko modificirani. Heljda u Sloveniji, grah poljak u BiH, maline u Hrvatskoj, su samo dio projekta, kojeg pokriva Slow Food.

Uz samu proizvodnju, slow food pokret radi na čuvanju drevnih recepata koje su koristile naše prabake, a koje uspješno i modernizira. Prije 200 godina, kada su ljudi uglavnom živjeli od fizičkog rada, nužni su bili obroci od 5.000 kalorija pa nagore. Danas to više nije tako i cilj slow fooda je i zdrava prehrana, primjerna svakodnevnici. Opet, s korijenima u tradiciji, domaće, autohtono i zdravo su osnovne smjernice koje Slow Food cijeni i propagira.

I zadnje, ali ne i najvažnije, je želja da ljudi u hrani uživaju s glavom.

Manje porcije, više različitih okusa, interesantno kombiniranih sa pićem, najčešće vinom, i ponajviše domaće hrane usporavanje u svemu, vraćanje korijenima i borba protiv globalizacije su cilj samog Slow Fooda.

Poznati likeri, pravljeni po drevnom receptu obitelji Antunović s Pelješca, odlični organski proizvodi zdrave hrane Jukan, vrhunska vina Aleksandrović iz Srbije, Krajnska kobasica iz mjesta Košaka u Sloveniji, livanjske delicije Mljekare Livno samo su mali dio slow food proizvoda sa naših prostora koji su vrlo često i izbor zaljubljenika slow food hrane i ponuda ugostitelja koji su se odlučili za ovaj pravac svoje ponude.

Na samom kraju moramo sebe upitati da li smo spremni da se upustimo u otkrivanje novih stvari koje su nam nadohvat ruke ili nam je lakše da samo pokupimo nešto sa polica u prodavnici i prepustimo se instant životu?

Ko zna, možda je slow food i vaš izbor