Osnovne karakteristike svih čaša za vino su:

  • Bezbojne
  • Prozirne (lakše je vidjeti bistroću i boju vina)
  • Jednostavne (nebrušene i bez ukrasa i šara)

Jako otvoreni oblik čaše (izrazito široki) nisu preporučljivi jer zahtijeva gutanje uz istodobno spuštanje glave, dok gotovo uvijek preferiramo uske vrhove čaša koje prisiljavaju degustatora da pomakne glavu unatrag. Tekućina, zahvaljujući gravitaciji spušta se lagano i omogućuje doticaj s pojedinim za određene okuse, osjetljivim dijelovima jezika.

Čaša oblika tulipana

Čaša oblika tulipana na vitkoj stapci koristi se za bijela ukusna vina. Istog tipa i eventualno malo većeg formata čaša koristi se za nova ili mlada crna vina, ili za izvrsna crna vina koja su posredno starila. Za reska bijela, hladna vina bolje je koristitičašu više zaobljenu, produženiju i s lagano zaobljenim rubom.

Velike i trbušaste čaše

Čaše velike i trbušaste koriste se za starija crna vina, koja su dugo starila. Dok obična čaša za vino uobičajeno sadrži 174 mililitra vina, ova velika “buća” sadrži 290 ml. Uliveno u veču posudu, odležano staro vino se brže zasiti kisikom i u brzom roku uspijeva iskazati sve svoje vrijednosti bukea i okusa. Ako je vino manjkavo u potpunosti ili djelomično, mane postaju evidentne i u tom je slučaju bolje zamijeniti bocu vina.

Čaše malog formata

Čaše malog formata posebno su prikladne za desertna vina. One moraju biti sužene pri vrhu s ciljem da bolje sačuvaju aromu. Mali se format upotrebljava zbog činjenice što neka desertna vina imaju znatan volumni postotak alkohola, a i što se piju manje u usporedbi s drugim vinima.

Čaše za pjenušava vina

Pjenušava vina serviraju se u tzv. “flauta” čašu (franc. la flute). “Flauta” je temeljna čaša modernog stola, naziva se još i “anđeoskom čašom”. Ima oblik prilično izduženog tulipana ili naopako okrenutog trokuta. Namijenjena je suhim i plemenitim pjenušcima. Ovaj vitki i uski oblik čaše primaknutih stjenki omogučuje dulje zadržavanje mjehurića Co2 koji se dižu s dna prema površini vina.