Korištenje nelegalnog ili nelicenciranog software-a postalo je toliko rašireno da mnogi korisnici prihvaćaju takvo ponašanje kao normu, što može stvoriti zabunu da je takva praksa dopuštena i opravdana. Međutim, nedostatak informiranosti o ovoj temi može imati ozbiljne negativne posljedice za korisnike, posebno kada se suoče s pravnim, financijskim i sigurnosnim problemima. 

Korištenje nelicenciranih računalnih programa nosi rizik za pojedince i organizacije, uključujući mogućnost kršenja autorskih prava, gubitak podataka, pravne tužbe, ali i opasnosti po vlastitu privatnost i sigurnost.

Software, kao izvorno kreativno djelo, zaštićen je prvenstveno autorskim pravom, a može biti zaštićen i drugim pravima intelektualnog vlasništva. Korištenje takozvanog “krekiranog” software-a ne razlikuje se mnogo od krađe nečije imovine, poput bicikla ili automobila, a posljedice njegovog korištenja mogu biti vrlo nepovoljne.

U nastavku saznaj kako korištenje nelegalnog software-a može utjecati na tvoje poslovanje i na koji način inspekcijski nadzor suzbija ilegalne upotrebe software-a. Također, analiziramo ključne razloge zašto se ljudi odlučuju za nelicencirani software i koje su opasnosti povezane s takvim izborima. 

Razlike između legalnog i nelegalnog software-a

Prema godišnjoj studiji Business Software Alliance (BSA), više od 50 posto svih korisnika računala priznaje da koristi nelegalni software. Globalna studija provedena je na 15 000 ispitanika iz 33 zemlje uključujući i Hrvatsku. Studija je pokazala kako se ukupna šteta počinjena korištenjem nelegalnog software-a procjenjuje na 63,4 milijarde dolara. 

Rezultati globalnog istraživanja pokazali su da je piratstvo najzastupljenije u tržištima u nastajanju te tranzicijskim zemljama sa slabijom kupovnom moći i nižim životnim standardom. Tako je otkriveno da u Gruziji i Moldaviji postoji čak 90 posto računala s nelegalnim softwareom, dok se u Hrvatskoj ta brojka kreće oko 50 posto sa štetom procijenjenom na 400 milijuna kuna. U usporedbi s razvijenim zemljama, pirati iz tranzicijskih zemalja instaliraju četiri puta više nelegalnih programa nego pirati s razvijenih tržišta.

Legalni software se odnosi na programe koji su kupljeni ili pribavljeni u skladu s licencom i uvjetima koje su postavili proizvođači software-a. Kada korisnici koriste legalni software, pridržavaju se uvjeta korištenja i plaćaju licencu za upotrebu, što daje pravo na korištenje software-a. Legalni software često dolazi s podrškom proizvođača, ažuriranjima, sigurnosnim nadogradnjama i drugim uslugama koje osiguravaju optimalno funkcioniranje programa.

S druge strane, nelegalni software obuhvaća programe koji se koriste bez odgovarajuće licence ili ovlaštenja proizvođača. To može uključivati piratizirane verzije software-a koje su ilegalno preuzete s interneta ili kopije software-a koje su distribuirane bez odobrenja vlasnika autorskih prava. Korištenje nelegalnog software-a predstavlja kršenje autorskih prava i može rezultirati pravnim i financijskim posljedicama.

Razlike između legalnog i nelegalnog software-a očituju se u nekoliko ključnih aspekata:

1. Cijena i troškovi: Legalni software obično ima određenu cijenu koja uključuje licencu, podršku i ažuriranja. Nelegalni software je često besplatan ili dostupan po nižoj cijeni, ali to ne opravdava rizike povezane s njegovom upotrebom.
2. Sigurnost i stabilnost: Legalni software često ima sigurnosne nadogradnje i ažuriranja koja poboljšavaju stabilnost programa. Nelegalni software može biti izložen sigurnosnim ranjivostima i malwareu jer ne dobiva podršku proizvođača.
3. Podrška i usluge: Korištenje legalnog software-a omogućuje pristup podršci proizvođača, dok nelegalni software ne pruža takve usluge, ostavljajući korisnika bez pomoći u slučaju tehničkih poteškoća.
4. Pravni aspekti: Korištenje legalnog software-a osigurava da korisnik djeluje unutar okvira zakona i izbjegava pravne posljedice. Korištenje nelegalnog software-a može dovesti do kršenja autorskih prava i inspekcijskih kontrola s ozbiljnim posljedicama.

Ukupno gledano, razlike između legalnog i nelegalnog software-a su jasne i korisnici bi trebali biti svjesni važnosti poštivanja licenciranja i zakonskih propisa. Korištenje legalnog software-a nije samo pitanje poštivanja zakona, već i osiguranja sigurnosti, stabilnosti i podrške za softverske programe.

Razlike između besplatnog, open-source i licenciranog software-a

Razlikovanje besplatnog, open-source i licenciranog software-a također je jako važno za jasnije shvaćanje ove tematike. Besplatni software može biti legalan, ali to ne znači nužno da je open-source i može biti ograničen u pogledu upotrebe. Open-source software je otvoren za pregled, izmjene i distribuciju, ali i ovdje postoje određena pravila koja korisnici moraju poštovati. Licencirani software podliježe autorskim pravima i uvjetima korištenja koje postavlja proizvođač, a korisnici trebaju kupiti licencu ili se pretplatiti na softverske usluge.

Besplatni software

Besplatni softwarei odnose se na programe koje korisnici mogu preuzeti i koristiti bez plaćanja. Međutim, besplatan software ne mora nužno značiti da je izvorni kod dostupan korisnicima za pregled, izmjenu ili distribuciju kao kod Open source software-a. Besplatan software može biti ponuđen pod licencom koja dopušta samo određene vrste upotrebe, dok su druge funkcije ili komercijalna upotreba možda ograničene.

Jedna od glavnih prednosti besplatnog software-a je njegova dostupnost široj publici, budući da ga korisnici mogu koristiti bez dodatnih troškova. To ga čini privlačnim izborom za pojedince, organizacije i tvrtke s ograničenim budžetima. Besplatan software također može pružati osnovne funkcionalnosti potrebne za obavljanje određenih zadataka.

Ipak, besplatni software može imati nedostatke. Na primjer, može biti manjak podrške proizvođača ili ograničenja u ažuriranjima i sigurnosnim nadogradnjama. Neki besplatni softwarei također mogu uključivati oglase ili dodatne usluge koje često ometaju rad u programu.

Kada je besplatan software ponuđen pod licencom koja omogućuje slobodno korištenje i pridržavanje uvjeta postavljenih od strane proizvođača, korisnici ga mogu koristiti bez kršenja zakona. Međutim, iako je besplatan, software može biti ograničen u funkcijama ili upotrebi, a korisnici bi trebali biti oprezni u odabiru kako bi osigurali da je software siguran i legalan.

Open source software

Open source software je vrsta software-a čiji je izvorni kod dostupan javnosti za pregled, izmjenu i distribuciju. To znači da svaki programer ili korisnik može pregledati, prilagoditi i poboljšati software prema vlastitim potrebama. Open source software se obično objavljuje pod licencom koja omogućuje slobodno korištenje, izmjenu i dijeljenje software-a, ali s određenim uvjetima kako bi se zaštitila prava svih korisnika.

Postoje mnoge prednosti korištenja Open source software-a. Prvo, zbog otvorenosti koda, programeri širom svijeta mogu sudjelovati u poboljšanju software-a, što često rezultira većom stabilnošću i sigurnošću programa. Drugo, Open source software često je besplatan ili ima vrlo niske troškove, što ga čini atraktivnim za pojedince, organizacije i tvrtke. Treće, open source zajednice su obično vrlo aktivne, što korisnicima pruža pristup podršci i resursima koji mogu biti korisni u korištenju i prilagodbi software-a.

Unatoč brojnim prednostima, Open source software ima i izazove, kao što su varijacije u kvaliteti software-a i razine podrške. Zbog toga je važno pažljivo birati Open source software i provjeriti njegove karakteristike prije nego što ga koristite.

Ukupno gledano, i besplatan i Open source software mogu biti legalni ako korisnici poštuju uvjete licenciranja. 

Open source software predstavlja vrijedan resurs za tehnološku zajednicu, nudeći korisnicima fleksibilnost, pristupačnost i prilagodljivost.

Licencirani software 

Licencirani program odnosi se na softverski proizvod koji je pribavljen uz plaćanje odgovarajuće licence proizvođača software-a. Licenca omogućuje korisnicima legalno korištenje programa u skladu s uvjetima korištenja koje postavlja proizvođač. Licencirani programi dolaze s različitim vrstama licenci, kao što su jednokratne licence, pretplatničke usluge ili višekorisničke licence, koje mogu biti prilagođene potrebama pojedinaca, tvrtki ili organizacija.

Korištenje licenciranih programa ima mnoge prednosti. Prvo, licencirani programi često dolaze s podrškom proizvođača, što korisnicima pruža pomoć u slučaju tehničkih poteškoća. Drugo, licencirani software obično dobiva redovita ažuriranja i sigurnosne nadogradnje, što osigurava stabilnost i sigurnost programa. Treće, licencirani programi obično nude napredne funkcije i mogućnosti prilagodbe koje besplatni i open source programi često nemaju.

Licencirani programi podliježu uvjetima korištenja i autorskim pravima proizvođača, što znači da korisnici moraju poštovati pravila i uvjete navedene u licenci. To uključuje zabrane na neovlašteno dijeljenje ili distribuiranje software-a te upotrebu software-a samo na određenim uređajima ili u okviru jedne organizacije, ovisno o vrsti licence. Licencirani programi su uvijek legalni ako su pribavljeni i korišteni u skladu s licencama proizvođača. Iako korisnici moraju platiti za licencirani software, prednosti uključuju podršku proizvođača, redovita ažuriranja i pravnu sigurnost.

Licencirani programi predstavljaju pouzdan i siguran izbor za korisnike koji traže visoku kvalitetu, podršku i ažuriranja. Korištenje licenciranog software-a također osigurava poštivanje zakonskih propisa i zaštitu autorskih prava proizvođača.

Uzroci upotrebe nelegalnog software-a

Takozvano softversko piratstvo podrazumijeva neovlašteno umnožavanje ili distribuciju software-a zaštićenog autorskim pravima. To uključuje kopiranje, preuzimanje s interneta, dijeljenje, prodaju ili instalaciju višestrukih kopija software-a na osobna ili poslovna računala. Mnogi korisnici nisu svjesni da, pri kupnji software-a, zapravo kupuju licencu za njegovo korištenje prema uvjetima prodaje, a ne sami software za neograničenu upotrebu. Licenca definira kako i koliko puta se software može instalirati, pa ju je potrebno pažljivo pročitati. Ako korisnik napravi više kopija software-a nego što licenca dopušta, to se smatra piratiziranjem.

Unatoč zakonima i propisima koji reguliraju upotrebu software-a, mnogi korisnici i dalje posežu za nelegalnim softwareom. Postoji nekoliko uzroka koji doprinose ovoj pojavi:

• Troškovi: Jedan od najčešćih razloga zašto se korisnici odlučuju za nelegalni software jest ušteda novca. Legalni software može imati visoku cijenu, pogotovo za poslovne korisnike, pa se neki odlučuju za piratske ili neovlaštene kopije software-a kako bi smanjili troškove.
• Pristupačnost: Nelegalni software često je lako dostupan putem interneta, što olakšava korisnicima da ga preuzmu i koriste. Piratske verzije popularnih programa mogu se naći na raznim web stranicama, što potiče korisnike da ih koriste umjesto legalnih verzija.
• Neinformiranost: Mnogi korisnici nisu svjesni zakonskih obaveza koje dolaze s korištenjem software-a, pa nesvjesno koriste nelegalni software. Nedostatak informacija o rizicima i posljedicama također doprinosi upotrebi nelegalnog software-a.
• Potrebne funkcije: Ponekad korisnici traže specifične funkcije koje legalne verzije software-a ne nude besplatno ili su dostupne samo u skupljim verzijama. To može dovesti do upotrebe nelegalnih ili piratskih verzija koje nude sve funkcije besplatno.
• Kulturni i društveni faktori: U nekim zemljama ili zajednicama upotreba nelegalnog software-a može biti prihvaćena kao uobičajena praksa, što smanjuje percepciju rizika i ilegalnosti.

S obzirom na ove uzroke, važno je educirati korisnike o rizicima i posljedicama korištenja nelegalnog software-a te promicati svijest o važnosti poštivanja zakona i licenciranja software-a. Osiguranje pristupa pristupačnim i legalnim alternativama također može pomoći u smanjenju upotrebe nelegalnog software-a.

Opasnosti i rizici korištenja nelegalnog software-a

Korištenje nelegalnog software-a nosi brojne opasnosti i rizike koji mogu imati dugoročne posljedice za korisnike. Nelegalni software često ne dobiva redovita ažuriranja i sigurnosne nadogradnje, ostavljajući korisnike ranjivima na napade zlonamjernog software-a, hakiranje i krađu podataka. 

Korisnici nelegalnog software-a također nemaju pristup službenoj podršci proizvođača, što znači da se suočavaju s poteškoćama bez ikakve pomoći, što može rezultirati gubitkom podataka ili prekidom rada. 

Uz to, korištenje nelegalnog software-a krši autorska prava proizvođača, što može dovesti do pravnih tužbi, kazni i drugih pravnih posljedica. Nelegalni software često je nestabilan i manje pouzdan, što dovodi do čestih kvarova, padova sistema i gubitka podataka, ometajući produktivnost i stvarajući dodatne troškove. 

Dugoročno, korištenje nelegalnog software-a ne podržava inovacije, usporavajući napredak tehnologije. Zbog svih ovih rizika, korisnici bi trebali izbjegavati upotrebu nelegalnog software-a i ulagati u legalne verzije kako bi osigurali sigurnost, stabilnost i pravnu zaštitu.

Kako provjeriti legalnost software-a?

Ključan korak u osiguravanju legalnosti software-a je provjera licence. Kada korisnici kupuju ili preuzimaju software, važno je temeljito pregledati pridruženu licencu. Autentične licence uključuju jasne uvjete korištenja, korisničke identifikacijske podatke i informacije o trajanju licence. Provjera licenci također podrazumijeva provjeru autentičnosti licencnog ključa ili serijskog broja putem službenih kanala proizvođača. Da bi potvrdili valjanost licence, korisnici mogu kontaktirati proizvođača ili upotrijebiti online alate za provjeru ključeva.

Nepravilna ili neispravna licenca može ukazivati na nelegalni software ili kršenje autorskih prava. Stoga je temeljita provjera autentičnosti i važnosti licence presudna za osiguranje legalne upotrebe software-a. Poštivanje licenciranja ne samo da osigurava legalnu upotrebu software-a, već i doprinosi podršci razvoju softverske industrije i održavanju integriteta digitalne zajednice.

Službene web stranice proizvođača software-a su početna točka za sigurno i legalno nabavljanje softverskih proizvoda. Ove stranice su pouzdane, osiguravaju sigurnost i često nude mogućnost izravnog preuzimanja software-a. Na službenim web stranicama proizvođači nude autentične verzije software-a koje su ispravne i sigurne za instalaciju. Kada korisnici preuzimaju software s ovih izvora, mogu biti sigurni da koriste originalne verzije proizvoda koje su u skladu s autorskim pravima proizvođača.

Osim toga, službene web stranice često nude korisničku podršku i resurse koji pomažu korisnicima u pravilnoj instalaciji, aktivaciji i korištenju software-a. Korištenjem službenih web stranica, korisnici smanjuju rizik od preuzimanja lažnih, krivotvorenih ili nelegalnih verzija software-a, što ujedno pomaže u provjeri legalnosti software-a. 

Korištenje alata za verifikaciju software-a još je jedan način provjere legalnosti softverskih proizvoda. Ovi alati omogućuju korisnicima provjeru softverskih ključeva, serijskih brojeva i drugih identifikacijskih oznaka kako bi osigurali da su povezani s legalnim licencama. 

Inspekcijski nadzor i suzbijanje korištenja nelegalnog software-a

Gospodarski inspektori Državnog inspektorata nadziru primjenu Zakona o autorskim pravima i srodnim pravima u trgovini, uslugama, ugostiteljstvu i turizmu. Tijekom inspekcijskih nadzora ispituju trgovačka društva i obrtnike te subjekte za koje su primili prijave o neovlaštenoj upotrebi software-a. Prijave se mogu podnijeti na razne načine, uključujući pisanu ili usmenu prijavu, telefon, kao i online obrazac na web stranici inspektorata. 

Sadržaj svake prijave se procjenjuje i prosljeđuje nadležnom sektoru ili inspektoru. Nakon nadzora, podnositelji prijava dobiju povratne informacije o provedenim mjerama. Inspektori koriste inspekcijske nadzore za pregled software-a, provjeru licenca i dokumentacije, koristeći i specijalne alate za očitavanje instaliranih programa. Inspektorat blisko surađuje s Ministarstvom unutarnjih poslova, Carinskom upravom, Ministarstvom pravosuđa i Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo kako bi učinkovito provodio zakon.

U slučaju da porezni inspektor pronađe izvjesne nepravilnosti i nezakonitosti u korištenju software-a, inspektor u skladu sa ovlaštenjima predviđenih već spomenutim zakonom, može izreći neku od upravnih mjera. To mogu biti:

Preventivne mjere:

• Upozorenje na zakonske obaveze i kazne za njihovo nepoštivanje;
• Nalaganje poduzimanja određenih radnji ili suzdržavanja od štetnih radnji;
• Ukazivanje na mogućnost nastupanja negativnih posljedica.

Mjere za otklanjanje nezakonitosti u skladu sa posebnim zakonima

Ove mjere izriču se posebnim rješenjem koje inspektor donosi u slučaju da nadzirani subjekt u roku koji mu je ostavljen ne otkloni nepravilnosti uočene u toku inspekcijskog nadzora. 

Posebne mjere naredbe, zabrane i zapjene, kao što su:

• Zabrana obavljanja djelatnosti;
• Zabrana vršenja aktivnosti;
• Zapljena predmeta, dokumentacije i robe.
• Mjere za zaštitu prava trećih lica, u smislu upoznavanja trećih lica čija prava je nadzirani subjekt povrijedio sa nalazom inspekcije i izrečenim mjerama. Drugim riječima, ukoliko se tokom inspekcijskog nadzora utvrdi da je došlo do neovlaštenog korištenja software-a druge firme, time ste povrijedili njeno pravo te je inspektor ovlašten da obavijesti kompaniju A o tome, kao i o mjerama koje su izrečene prilikom kontrole
• Naknada proizvođaču software-a u visini dvostruke cijene svake nelicencirane kopije.

Zanimljivo, svojedobno je Microsoft Hrvatska inzistirao da njegovi partneri prijavljuju sva računala koja dođu na servis, a koja imaju nelegalan software, što su MS partneri odbili jer nisu ni dužni niti ovlašteni ulaziti u porijeklo software-a.

Možemo zaključiti da, ako se utvrdi da je došlo do nedopuštenih radnji u vezi s korištenjem software-a, porezni inspektor ima na raspolaganju niz ovlasti koje može iskoristiti. Osim toga, mogu se pokrenuti eventualni kazneni, prekršajni ili postupak za gospodarski prestup na temelju rezultata provedenog inspekcijskog nadzora, što može dovesti do izricanja kazni o kojima smo prethodno govorili.

Postupak inspekcijske kontrole

Sve započinje pregledom svakog računala zatečenog u objektu. Državni inspektorat koristi specijalizirani software za provjeru instaliranih programa. Nakon pokretanja software-a, stvara se dokument s podacima o operativnom sustavu i popisom instaliranih programa koji uključuje naziv, izdavača, verziju i datum instalacije. Inspektor će isprintati dokument te će zatražiti dokaze o licencama (Račun, COA – certificate of authenticity ili Volume license ugovor) kako bi izradio izvještaj o provjeri. 

Možeš zatražiti nekoliko dana za prikupljanje dokumentacije ako ne posjeduješ ulazne račune kod sebe ili ih ne možeš prikupiti odmah.

Iskustva i savjeti

Sva računala zatečena unutar nekog poslovnog prostora provjeravaju se prilikom inspekcijske kontrole. Kolega ugostitelj je dobio ogromnu kaznu zato što je jedan djelatnik imao svoj privatni laptop u objektu. Pregledom i tog laptopa pronašli su velik broj nelegalnih software-a. Iako su inspektorima svi tumačili da je to privatni laptop, nije ih bilo briga jer po zakonu imaju pravo pregledati sva zatečena računala u objektu.

Aplikacija koju koriste inspektori za provjeru računala vrlo lako prekontrolira računalo. Nelegalne software koji nemaju licencu odmah vide, a za one koji su licencirani traže račun. Račun je jedini dokaz koji prihvaćaju.

Ako nema računa – kazne su enormne. Znamo slučajeve gdje su prešle preko 5000 eura. 

Napomena: Kupci računala često dobiju predinstalirani software zajedno s novim računalom, što obično uključuje probno razdoblje nakon kojeg program treba platiti ili ukloniti. Takvi programi mogu biti arhiveri, antivirusni softwarei, konverteri datotečnih formata i drugi.

Nakon isteka probnog razdoblja, neki od tih programa postanu nefunkcionalni, dok drugi ostanu djelomično funkcionalni. Osobe s osnovnim znanjem o računalima ponekad ne mogu lako deinstalirati te programe jer je postupak složen, pa ih korisnici zadržavaju na svojim računalima, iako ih ne koriste. Neki obrtnici su kažnjeni zbog prisutnosti takvih programa na svojim računalima, iako nisu bili svjesni da su oni tamo instalirani. 

Hrvatska obrtnička komora (HOK) zatražila popis software-a koji se najčešće provjerava od Carinske uprave te je zatražila da se obrtnicima pruži edukacija.

S obzirom na sve navedeno, korisno je provjeriti imaš li na računalu neki od ovih programa, samostalno ili uz pomoć informatičara.

• Microsoft Office razne izvedbe
• WinRAR razne izvedbe
• AVG antivirusni program razne izvedbe
• Adobe Acrobat razne izvedbe
• Microsoft Windows razne izvedbe
• CCleaner
• Eset NOD 32 antivirusni program
• Winzip razne izvedbe
• AutoCAD program za crtanje
• Nero program za snimanje CD/DVD
• CorelDRAW razne izvedbe
• Adobe Photoshop razne izvedbe

Ovi paketi obično su skupi, pa su i kazne za nelegalno korištenje jako visoke. 

Kako provjeriti računalo i legalizirati software?

Savjetujemo što prije prekontrolirati računalo, deinstalirati nelegalne softwaree i eventualno legalizirati one koji su neophodni za posao!

Nažalost, software koji koristi Državni inspektorat nije dostupan za slobodnu upotrebu, stoga se možemo osloniti samo na alate koji obavljaju sličnu “inventuru” računala. Na internetu smo pronašli i testirali nekoliko alata za ovu svrhu koji ne zahtijevaju instalaciju na računalo. Evo nekih od njih:

Total PC Audit

Win Audit Freeware

Free PC Audit

SIW Portable, koji se može instalirati na prijenosni USB stick.

Nakon pokretanja, programi pregledaju računalo i sastavljaju popis instaliranih programa sličan onome koji koriste inspektori. 

Nakon što prikupiš popis instaliranih programa, potrebno je provjeriti legalnost svakog od njih i pronaći račune koji dokazuju da su legalno kupljeni. Neki proizvođači također izdaju certifikate o licenci, pa i njih trebaš skupiti. Popis će također uključivati instalacije “Service Pack-ova”, sigurnosnih zakrpa i različitih dodataka ili komponenti pojedinih paketa. Za njih nije potrebno imati dokaz o kupnji jer su obično dio operativnog sustava ili osnovnih aplikacija, ali pazi da ne propustiš nešto što zahtijeva dokaz o legalnosti.

Savjet: Provjeri programe za koje smatraš da su besplatni. Velik dio takvih programa besplatan je samo za kućnu upotrebu.

Ako imaš instalirane programe koje koristiš za posao, a nemaš dokaze o njihovoj kupnji, trebaš ih što prije legalizirati. Obrati se svom dobavljaču IT opreme ili se javi na službene web stranice software-a i zatraži ponude za potrebni software. Ako trebaš više licenci za isti software, provjeri različite mogućnosti licenciranja. Često možeš uštedjeti ako licence nabaviš na ispravan način. 

Uklanjanje nepotrebnih software-a

Ako na računalu pronađeš programe bez dokaza o kupovini i koje ne koristiš za rad, trebaš ih odmah ukloniti. Najlakši način za to je korištenje alata u okviru Control Panela. Ikona za deinstalaciju može varirati ovisno o operativnom sustavu i jeziku. 

Pazi prilikom deinstalacije jer brisanje pogrešnih komponenti može utjecati na stabilnost računala.

Korištenje isključivo legalnih software-a ključno je za dugoročni uspjeh poslovanja. Na taj način izbjegavaju se potencijalne pravne kazne i nepotrebni troškovi, istovremeno osiguravajući sigurnu i pouzdanu radnu okolinu za zaposlenike. Tako se postavljaju temelji za održiv i profitabilan rad ugostiteljskog objekta.