Kako napraviti uspješan tim (II dio)

Kako napraviti uspješan tim (II dio)

Međuljudski odnosi su temelj dobrog tima. Ali, kako je moguće utvrditi da li su međuljudski odnosi dobri ili loši? Pored poznavanja organizacijskih zakonitosti, za ovaj odgovor treba imati i “šesto čulo”. Važno je znati da o lošoj situaciji govore određeni simptomi:

Prvi simptom: raspravljanje o tuđim greškama

Loše je kad se povećana pažnja poklanja greškama suradnika, a svoje zanemaruju. Zato se valja kloniti onih koji bez potrebe tumače tuđe postupke, a takvi se, čak, najčešće i ne vide ali se itekako osjećaju. Ako se pojavi ovaj simptom, menadžer mora izvršiti analizu uzroka tomu.

Važno je znati i da nedostatak posla stvara uvjete za ovakvo ponašanje zato će menadžment, kao najbolji lijek, zaposliti takve, nakon što ih otkrije. Ako baš i nema nekog smislenog posla, menadžer ga mora izmisliti, pa makar jedni kopali rupe, a drugi ih zatrpavali. Ovim se, jasno je, ne postiže poslovni efekt, ali se eliminira bavljenje samim sobom.

Drugi simptom, čest, jeste izbivanje s posla

Tako npr. ako studenti ne dolaze na nastavu, nastavnik se mora zapitati što je tomu uzrok.
Slično je i u vašem objektu. Veliki izostanci s posla pokazatelj su loših međuljudskih odnosa. Menadžer će i kod ovog simptoma ispitati uzrok. A možda je i on sam uzrok. Vjerojatno s posla izostaju i menadžeri – pa zašto ne bi i ostali.

Treći simptom mogli bismo nazvati – pojava tračeva, viceva i ismijavanja:

  •  menadžera,
  • radnika međusobno,
  • društvenih i političkih pojava i sl.

Tračevi i intrige opasni su pa se toj pojavi mora posvetiti dužna pažnja.

Kod ovog važno je uspostaviti neformalne kanale komuniciranja, pa i neposredno komuniciranje s uposlenicima, a sve s ciljem da se otklone uzroci ovog stanja. Informacije ovdje imaju najvažniju ulogu, jer i svaki trač je rezultat nedovoljne informiranosti. Informiranošću se oni otklanjaju.

Čest je i simptom nepovjerenja po horizontali i vertikali. Za menadžment je, međutim, važno da razumije, da se povjerenje teško stvara i da je stalno na provjeri.

Ako menadžer učini samo jedan pogrešan potez, npr. obeća a ne izvrši, nastaje gubitak povjerenja. Menadžer se može, da bi izbjegao ovakve situacije koristiti “menadžerskom diplomacijom” pa u komunikaciji, davati opće i nedefinirane odgovore , kao vidjet ćemo, izučit ćemo, zašto ne, ako.