“Aperitivo time” je termin koji se koristi za vrijeme od 19 do 20 sati kada se u barovima služe mali kanapei, krekeri, brojne vrste grickalica, masline, meza, komadići pizze ili hladne paste, koji imaju za cilj gostima otvoriti apetit.

Svatko od nas zna što je aperitivi u kojim se situacijamakonzumira. U ovom ćemo se tekstu podsjetiti njegovih glavnih karakteristika i vrsta, ali i upoznati se s jednim ugostiteljskim trikom koji je posljednjih godina veliki hit u europskim restoranima.

Obostrano zadovoljstvo

Aperitiv (fr. apéritif ili tal. aperitivo) alkoholno je piće koje se služi za “otvaranje apetita” prije glavnog jela. Budući da se ova pića služe uz male zalogaje, svjetskim ugostiteljima nije trebalo mnogo da se dosjete idealnog načina za ugađanje gostima i svom novčaniku, istodobno. “Aperitivo time” je termin koji se koristi za vrijeme od 19 do 20 sati kada se u lokalima služe mali kanapei, krekeri, brojne vrste grickalica, masline, meza, komadići pizze ili hladne paste, koji imaju za cilj otvoriti gostima apetit.

Ovo su prvi osmislili talijanski ugostitelji, a trend se ubrzo proširio u Švicarsku, Francusku, Austriju, Njemačku, a nedavno je i par restorana u Srbiji i Hrvatskoj započelo sa ovom praksom. Hrana koja se služi u ovom vremenskom intervalu se najčešće poslužuje na švedskom stolu ukoliko je riječ o velikom objektu, a ako su u pitanju manji lokali osoblje ponudi aktualni “aperitivo meni” gostima i posluži ih za stolom.

Zalogaji u “aperitivo time”-u su besplatni

Zalogaji u “aperitivo time”-u su besplatni, uz napomenu da je u tih sat vremena cijena svakog pića povećana od 50 centi do jednog eura, ovisno o tomu što gosti piju.
Iskustva ugostitelja kažu kako se broj narudžbi večera udvostručio nakon što su uveli ovu praksu, a s druge strane gosti koji planiraju večeru iz praktičnih razloga rado biraju ove lokale. Interesantno je napomenuti i to da se za uvođenje “aperitivo time”-a ne odlučuju samo restorani, nego i barovi i ostale vrste ugostiteljskih objekata. Razlog za to je činjenica da većina gostiju uz grickalice naruči i pivo, vino ili neko drugo alkoholno piće, kojim će ispratiti ovaj sat.

Porijeklo običaja

Blagodat ovog običaja ispijanja pića prije objeda postojala je još u antičkom Rimu, čiji su stanovnici konzumirali “Ilmusum”. Riječ je o piću na bazi vina i meda koje se smatra prethodnikom modernog aperitiva. Talijan Antonio Benedeto Carpano je 1776. godine u Torinu osmislio vermut – vinski produkt s trideset različitih vrsta bilja, i od tada do danas, pravi gurmani nikada ne izostavljaju aperitiv s večernje trpeze.
S obzirom da veća koncentracija alkohola umrtvljuje okusne pupoljke, za aperitive se obično koriste blaža alkoholna pića, primjerice brandy i whiskey ne dolaze u obzir.

Bolje je ne koristiti led

Najbolji aperitivi obično imaju od 16 do 24 posto udjela alkohola. Obično se radi o vinskim derivatima kojima se pojačava okus, iako su neki, poput Camparija, sličniji žesticama nego vinu. Riječ je o jednostavnim pićima koja je najbolje poslužiti ohlađena. Bolje je ne koristiti led, nego ohladiti samo piće i čašu, ne bi li se očuvao što bolji okus pića.
Upravo suprotno aperitivima, jednako se njeguje i običaj ispijanja digestiva, koji se konzumiraju odmah poslije jela, ne bi li pospješili probavu nakon objeda.

Objavljeno u horeca magazinu – BeHa caffe – broj 24