Kada poduzetnik podigne gotovinu sa žiro-računa ili naplati fakturu u gotovini, znači da je došlo do porasta iznosa tj. salda gotovine u poslovnim knjigama poduzetnika. Navedeni slučajevi, kao i svi ostali primici gotovine moraju se evidentirati u blagajničkoj evidenciji poduzetnika i kao dokumentacijsku podlogu imati potpisanu blagajničku uplatnicu.

Većina poduzetnika vodi tvz. glavnu blagajnu, iz koje se isplaćuju gotovinski računi za sitne nabave (uredskog materijala, poštarinu i dr.), obveze po putnim nalozima i dr. tumači Tibor Jankač iz Ekonos d.o.o.

Poduzetnici koji imaju jedno ili više maloprodajnih mjesta vode uz glavnu blagajnu i blagajne prodajnih mjesta. To su „prolazne blagajne“ iz kojih se dnevni utržak na kraju dana polaže na žiro-račun. Uobičajeno se u saldu takvih blagajni zadržava tek manja svota gotovine potrebna za nesmetan početak rada naredne smjene.

U oba slučaja, bilo da se radi o glavnoj ili blagajni prodajnog mjesta (ili nekoj trećoj, četvrtoj vrsti blagajničke evidencije), saldo blagajne čini razlika svih gotovinskih uplata i isplata. Saldo blagajne na kraju dana ne smije prelaziti propisan blagajnički maksimum.

To konkretno znači da se gotovina, u iznosu koji prelazi blagajnički maksimum, mora položiti na žiro-račun. U kojem roku? Gotovina se mora položiti na žiro-račun isti dan (kad je saldo blagajne prešao blagajnički maksimum), a najkasnije slijedeći radni dan.

Na uplatnicu se kao opis upisuje Polog svote iznad blagajničkog maksimuma. Ukoliko se pak radi o uplati dnevnog utrška u maloprodaji, treba napisati Polog dnevnog utrška. Ukoliko je društvo u blokadi, uopće ne smije držati gotovinu, tj. uplaćeni novac u cijelosti polaže na žiro-račun.

Blagajnički maksimum po slovu zakona

Mjerilo za određivanje blagajničkog maksimuma obveznika fiskalizacije je veličina obveznika fiskalizacije prema odredbama Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva.

  1. Mikro subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:
  • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika,
  • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura
  1. Mali subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe koje:
  • prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika,
  • prema financijskim izvješćima za prethodnu godinu ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu protuvrijednosti do 10.000.000,00 eura.
  1. Srednji subjekti malog gospodarstva su fizičke i pravne osobe čiji su godišnji prosječni broj radnika, ukupni godišnji promet ili zbroj bilance, odnosno dugotrajna imovina veći od svih kriterija za male subjekte malog gospodarstva
  2. Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila što određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva Blagajnički maksimum određuje se za obveznike fiskalizacije kao cjelinu, tako da obveznik fiskalizacije može sam odrediti blagajnički maksimum svojim organizacijskim dijelovima. Visinu blagajničkog maksimuma određuje obveznik fiskalizacije internim aktom, a najviše do:
  • mikro subjekt i fizičke osobe 10.000,00 kn
  • mali subjekt 30.000,00 kn
  • srednji subjekt 50.000,00 kn

Obveznici fiskalizacije koji prelaze mjerila što određuju malo gospodarstvo prema Zakonu o poticanju razvoja malog gospodarstva mogu odrediti blagajnički maksimum do 100.000,00 kn. Ti obveznici mogu propisati blagajnički maksimum po pojedinom poslovnom prostoru najviše do 15.000,00 kn.
Obveznik fiskalizacije koji obavlja mjenjačke poslove može utvrditi blagajnički maksimum do 100.000,00 kn.

Blagajnički maksimum je najveći iznos gotovine koji poduzetnik smije držati u fiskalnoj blagajni na kraju radnog vremena. Tijekom dana taj se iznos smije prekoračiti, ali se na kraju dana mora osigurati da sav višak bude deponiran na račun poduzeća. Blagajnički maksimum određuje poslovodni organ poduzeća ili banke, a u iznimnim slučajevima može biti određen zakonskim ili podzakonskim aktom. Postavljanjem blagajničkog maksimuma poduzeća se brane od nepotrebnog rizika držanja gotovine u većem iznosu od neophodnog.

(BONUS: primjer odluke o formiranju naplatnog mjesta): Odluka o formiranju naplatnog mjesta koje posluje sa gotovinom