Kako prenosi rep.hr predstavnici informatičkih tvrtki koje se bave izradom softvera za blagajne odazvali su se jučer u velikom broju na prezentaciju tehničkih aspekata fiskalizacije održanu jučer u prostoru Hrvatske gospodarske komore.

Reakcije prisutnih pokazale su kako je izbor softverskog rješenja za provedbu fiskalizacije i fiskalne blagajne dobar izbor, jer on neće biti financijski prezahtjevan za tvrtke, a neće predstavljati ni izljev novca iz Hrvatske do kojeg bi došlo u slučaju hardverskog pristupa problemu koji bi rezultirao uvozom opreme iz drugih država.

Proces fiskalizacije blagajne započinje preuzimanjem demo certifikata tijekom rujna, općih tehničkih uputa 1. listopada. Testno okruženje bit će dostupno od 1. prosinca, a produkcija od datuma primjene Zakona 1.1.2013. godine. – izjavila je Vlasta Marinović Porezne uprave

Problem u procesu fiskalizacije

Problem u procesu fiskalizacije mogla bi predstavljati brzina kojom će se računi izdavati, s obzirom da će veliki broj datoteka o računima paralelno biti slano putem Interneta kako bi prije izdavanja dobili jedinstveni broj JIR koji mora biti prikazan na računu. Po nekim mišljenjima dvije sekunde koliko se očekuje kao maksimalno vrijeme čekanja nije realno očekivanje, a dobiven je na osnovu procjena koje pokazuju kako se dnevno izda 10 milijuna gotovinskih računa – što predstavlja 276 računa u sekundi.

Prilikom računanja pretpostavljeno je kako bi u najaktivnije doba dana taj broj u sekundi mogao biti četiri puta veći. Nevezano uz samo izdavanje računa, mogao se čuti i zanimljivi podatak kako kladionice imaju od 800.000 do milijun transakcija dnevno.

Puno nejasnoće u komunikaciji između predstavnice Porezne uprave i okupljenih izazvala je i informacija o tome kako ne smije biti rupa u brojevima izdanih računa fiskalne blagajne.

 Zakon traži neprekinuti slijed računa

Konkretno, Zakon traži neprekinuti slijed računa (tj. brojeve računa od 1 do n u slučaju n izdanih računa). Ova informacija mogla bi biti problematična kad se uzme u obzir da različita prodajna mjesta iste tvrtke ne smiju imati ni duple račune, a stvari dodatno komplicira i prelazak s online na offline vođenje računa u situacijama kad nema struje ili Internet veze.

Vlasta Marinović iz Porezne uprave istaknula je kako ovaj dio Zakona očito nije dovoljno jasan, pa je najavila kako će se potruditi da bude što jasnije njihovoj ekipi iz nadzora, ali i onima koji to trebaju implementirati.