- Rješenja
-
-
-
Trgovine i uslužne djelatnosti
Pogledajte rješenja za trgovine i ostale uslužne djelatnosti.
- Ostala rješenja
-
-
- POS Oprema
- Funkcionalnosti
- Podrška
- Cijene
- Blog
- Preuzmi aplikaciju
SEO Manager
Podijelite na društvenim mrežama:
Voditi restoran, caffe bar ili bilo koji drugi ugostiteljski objekt ne znači samo posluživati goste i pripremati kvalitetnu hranu. Uspješno poslovanje temelji se na razumijevanju brojnih pojmova koji utječu na troškove, organizaciju rada, nabavu, prodaju, zaposlene, zaradu itd.
Mnogi vlasnici ugostiteljskih objekata svakodnevno koriste izraze poput food costa, normativa ili FIFO metode, ali nisu uvijek sigurni što oni zapravo znače niti kako utječu na poslovanje. Upravo zato objašnjavamo pojmove s kojima se susreće gotovo svaki ugostitelj.
Razumijevanje ovih pojmova pomoći će vam donositi kvalitetnije poslovne odluke i lakše pratiti rezultate poslovanja.
Akontacija je unaprijed uplaćeni dio ukupnog iznosa koji gost ili naručitelj plaća prije nego što usluga bude izvršena. U ugostiteljstvu se najčešće koristi kod organizacije svadbi, proslava, poslovnih domjenaka ili rezervacija većih grupa.
Primjerice, restoran može tražiti akontaciju od 30 % prilikom rezervacije termina. Time se smanjuje rizik od otkazivanja u posljednjem trenutku i osigurava pokrivanje dijela troškova nabave namirnica i organizacije događaja.
“A la carte” označava način posluživanja u kojem gost samostalno bira pojedina jela i pića s jelovnika pri čemu se svaka stavka posebno naplaćuje.
Za razliku od dnevnih menija ili buffet ponude, a la carte omogućuje veću fleksibilnost gostima, ali zahtijeva precizno definirane normative, dobro organiziranu kuhinju i kvalitetno upravljanje zalihama. Upravo zato većina restorana najveći dio poslovanja temelji na a la carte ponudi.
Alergeni su sastojci koji kod određenih osoba mogu izazvati alergijsku reakciju. Europski propisi obvezuju ugostitelje da jasno označe prisutnost alergena u jelima i pićima.
Najčešći alergeni uključuju gluten, mlijeko, jaja, kikiriki, orašaste plodove, soju, ribu, školjke, celer, gorušicu, sezam i druge.
Osim što je riječ o zakonskoj obvezi, pravilno označavanje alergena povećava sigurnost gostiju i pokazuje profesionalnost ugostiteljskog objekta.
Amortizacija predstavlja postupno raspoređivanje vrijednosti dugotrajne imovine tijekom razdoblja njezina korištenja.
U ugostiteljstvu to mogu biti:
Iako je oprema plaćena jednokratno, njezin se trošak računovodstveno raspoređuje kroz više godina. Na taj način dobiva se realnija slika stvarnih troškova poslovanja.
Analitika prodaje obuhvaća sve podatke koji pomažu vlasniku restorana ili kafića razumjeti kako posluje njegov objekt.
Najčešće uključuje:
Bez kvalitetne analitike teško je donositi odluke o cijenama, jelovniku, rasporedu zaposlenika ili nabavi robe.
Fiskalna blagajna POS Sector omogućuje pregled svih ovih podataka u stvarnom vremenu.
Artikl predstavlja svaki proizvod ili uslugu koja se prodaje putem fiskalne blagajne.
Svaki artikl u POS Sector sustavu ima svoje osnovne podatke poput naziva, prodajne cijene, porezne stope, kategorije, normativa i pripadajućih skladišnih stavki. Ispravno postavljeni artikli su temelj točnog skladišnog poslovanja, izvještavanja i analize prodaje.
Automatizacija poslovanja podrazumijeva korištenje softverskih rješenja koja zamjenjuju ručne procese i smanjuju mogućnost pogreške.
Primjeri automatizacije u ugostiteljstvu uključuju:
Automatizacija štedi vrijeme zaposlenicima, povećava točnost podataka i omogućuje vlasnicima bolju kontrolu poslovanja.
Barkod je jedinstveni kod koji omogućuje brzo prepoznavanje proizvoda prilikom zaprimanja robe, prodaje ili inventure. Iako se najčešće povezuje s trgovinama, barkodovi imaju važnu ulogu i u ugostiteljstvu, posebno kod vođenja skladišta i kontrole zaliha.
Kada se roba zaprimi od dobavljača, skeniranjem barkoda proizvod se može odmah evidentirati u sustavu, čime se ubrzava unos i smanjuje mogućnost pogreške. Barkodovi također olakšavaju inventuru jer zaposlenici ne moraju ručno pretraživati artikle ili upisivati njihove nazive.
U objektima koji imaju veće skladište ili više poslovnica, korištenje barkodova značajno povećava brzinu rada i točnost podataka.
Bar stock predstavlja količinu pića, sastojaka i potrošnog materijala koja se nalazi iza šanka i spremna je za svakodnevnu prodaju.
U bar stock najčešće ulaze alkoholna i bezalkoholna pića, sirupi, voće za koktele, led, ukrasi, slamke, čaše i drugi materijali koje konobari ili barmeni koriste tijekom rada.
Redovita kontrola bar stocka pomaže u sprječavanju nestašica tijekom radnog dana, ali i u otkrivanju mogućih razlika između stvarne i evidentirane potrošnje.
Benchmark označava usporedbu vlastitog poslovanja s drugim objektima ili s prosječnim rezultatima u industriji.
Primjerice, restoran može usporediti svoj food cost, prosječan račun ili promet po zaposleniku s drugim restoranima slične veličine. Ako konkurencija ostvaruje bolje rezultate uz slične uvjete poslovanja, benchmark može pomoći u otkrivanju područja koja je potrebno unaprijediti.
Blagajnički maksimum predstavlja najveći dopušteni iznos gotovine koji se smije nalaziti u blagajni poslovnog subjekta na kraju radnog dana. Njegov iznos određuje sama tvrtka internim aktom, uz poštivanje važećih propisa.
Ako se tijekom dana u blagajni prikupi više gotovine od propisanog maksimuma, višak se polaže na poslovni račun ili se na drugi propisani način evidentira.
Vođenje blagajničkog maksimuma doprinosi boljoj financijskoj kontroli, smanjuje sigurnosni rizik i olakšava računovodstveno poslovanje.
Bruto dobit po artiklu predstavlja iznos koji ostaje nakon što od prodajne cijene oduzmemo trošak robe (nabavnu cijenu), ali prije nego što se oduzmu svi ostali troškovi poslovanja.
Drugim riječima, bruto dobit po artiklu pokazuje koliko je artikal zaradio prije troškova poput plaća, najma, režija, poreza i ostalih operativnih izdataka.
Bruto dobit po artiklu = Prodajna cijena – Nabavna cijena
Bruto plaća predstavlja ukupan iznos plaće prije obračuna poreza, doprinosa i ostalih zakonskih davanja.
Za poslodavca je upravo bruto plaća stvarni trošak zaposlenika dok radnik na svoj račun prima neto iznos.
Kod planiranja poslovanja važno je računati upravo s bruto troškom rada jer on značajno utječe na profitabilnost ugostiteljskog objekta.
Buffet je način posluživanja hrane kod kojeg gosti sami biraju jela s unaprijed pripremljenog stola ili linije za posluživanje.
Najčešće se koristi u hotelima, na poslovnim događanjima, svadbama i raznim proslavama. Za razliku od a la carte posluživanja, buffet zahtijeva drugačiji pristup planiranju količina hrane jer je potrebno procijeniti koliko će gosti konzumirati pojedine proizvode.
Dobro planiran buffet smanjuje bacanje hrane i optimizira troškove.
Cash flow ili novčani tok pokazuje koliko novca ulazi u poslovanje i koliko iz njega izlazi tijekom određenog razdoblja.
Mnogi ugostitelji ostvaruju dobar promet, ali se ipak suočavaju s problemima jer ne raspolažu dovoljnim iznosom gotovine za podmirivanje obveza prema dobavljačima, zaposlenicima ili državi.
Zato je praćenje cash flowa jednako važno kao i praćenje prihoda. Restoran može biti profitabilan na papiru, ali ako nema dovoljno raspoloživog novca u pravom trenutku, poslovanje može postati otežano.
Catering predstavlja pripremu, dostavu i posluživanje hrane i pića izvan ugostiteljskog objekta.
Može se organizirati za poslovne sastanke, konferencije, svadbe, privatne proslave ili druge događaje.
Za uspješno vođenje catering usluge potrebno je pažljivo planirati nabavu, logistiku, prijevoz hrane, opremu, osoblje i vrijeme isporuke. Budući da se hrana priprema unaprijed, posebno je važno voditi računa o sigurnosti hrane i održavanju odgovarajuće temperature tijekom transporta.
Cjenik je popis svih proizvoda i usluga koje ugostiteljski objekt nudi zajedno s njihovim prodajnim cijenama.
Dobro izrađen cjenik nije samo zakonska obveza nego i važan alat za ostvarivanje veće zarade. Prilikom određivanja cijena potrebno je uzeti u obzir nabavne troškove, food cost, operativne troškove, konkurenciju i očekivanu maržu.
Prečesto mijenjanje cijena može zbuniti goste dok preniske cijene dugoročno smanjuju profitabilnost poslovanja.
Centralna kuhinja predstavlja mjesto na kojem se priprema hrana za više ugostiteljskih objekata ili poslovnica.
Takav način rada omogućuje standardizaciju recepata, jednostavniju kontrolu kvalitete i povoljniju nabavu većih količina namirnica. Istovremeno se smanjuje potreba za velikim brojem kuhara u svakoj pojedinoj poslovnici.
Centralne kuhinje najčešće koriste hotelski lanci, restoranski lanci i catering tvrtke.
CRM je sustav za upravljanje odnosima s gostima. Njegova je svrha prikupljanje i analiza podataka koji pomažu ugostiteljima bolje razumjeti navike svojih gostiju.
Kroz CRM moguće je pratiti koliko često gost dolazi, što najčešće naručuje, koristi li loyalty program ili ostvaruje određene pogodnosti.
Takvi podaci omogućuju personalizirane ponude, ciljane marketinške kampanje i kvalitetniju komunikaciju s gostima što dugoročno povećava njihovu lojalnost.
Cocktail costing predstavlja izračun stvarnog troška pripreme koktela.
U izračun ulaze svi sastojci koji se koriste za pripremu pića, uključujući alkohol, sokove, sirupe, led, voće i ukrase. Tek kada se zna stvarni trošak koktela moguće je odrediti prodajnu cijenu koja će osigurati željenu zaradu.
Mnogi ugostitelji računaju samo cijenu glavnog alkoholnog pića, a zanemaruju ostale sastojke. Upravo zbog toga često dolazi do pogrešno formiranih cijena i manje profitabilnosti nego što se očekivalo.
Digitalni jelovnik omogućuje gostima pregled ponude putem mobitela, tableta ili drugog uređaja, najčešće skeniranjem QR koda koji se nalazi na stolu. Umjesto tiskanih jelovnika, ugostitelji mogu jednostavno ažurirati cijene, dodavati nova jela ili privremeno ukloniti proizvode koji više nisu dostupni.
Osim što smanjuje troškove ispisa, digitalni jelovnik ubrzava ažuriranje ponude i omogućuje gostima pregled fotografija, opisa jela, alergena i drugih korisnih informacija. Sve više restorana koristi ga kao standardni dio poslovanja jer pruža veću fleksibilnost i jednostavnije upravljanje ponudom.
Dnevni obračun predstavlja pregled poslovanja za jedan radni dan. Obuhvaća ukupan promet, broj izdanih računa, načine plaćanja, napojnice, stornirane račune i druge financijske podatke koji vlasniku daju jasnu sliku o poslovanju.
POS Sector fiskalna blagajna automatski generira dnevni obračun, što značajno olakšava kontrolu poslovanja. Redovitim pregledom ovih izvještaja moguće je brzo uočiti odstupanja, analizirati promet te donositi kvalitetnije poslovne odluke.
Dnevni promet označava ukupnu vrijednost prodanih proizvoda i usluga tijekom jednog radnog dana.
Praćenje dnevnog prometa pomaže ugostiteljima prepoznati dane s najvećom posjećenošću, planirati nabavu namirnica, organizirati raspored zaposlenika i procijeniti uspješnost promotivnih aktivnosti.
Samo praćenje ukupnog iznosa nije dovoljno. Mnogo korisnije informacije dobivaju se analizom prometa po satima, konobarima, artiklima ili načinima plaćanja.
Dobavljač je pravna ili fizička osoba od koje ugostiteljski objekt nabavlja robu, piće, namirnice, opremu ili drugi materijal potreban za svakodnevno poslovanje.
Odabir kvalitetnog dobavljača ne temelji se isključivo na najnižoj cijeni. Važni su i pouzdanost isporuke, kvaliteta proizvoda, dostupnost robe, rokovi plaćanja i korisnička podrška.
Dugoročna suradnja s pouzdanim dobavljačima može značajno olakšati poslovanje ugostiteljskog objekta i smanjiti nepredviđene probleme tijekom sezone.
Dostava je usluga pripreme i isporuke hrane ili pića na adresu gosta. Posljednjih godina postala je jedan od najvažnijih izvora prihoda za mnoge restorane, pizzerije i fast food objekte.
Kako bi dostava bila profitabilna, potrebno je pažljivo planirati vrijeme pripreme, organizaciju vozača, ambalažu, troškove prijevoza i način zaprimanja narudžbi.
Sve više ugostitelja povezuje vlastiti POS sustav s platformama za dostavu kako bi se narudžbe automatski prenosile u kuhinju bez dodatnog ručnog unosa.
EBITDA je financijski pokazatelj koji prikazuje rezultat poslovanja prije obračuna kamata, poreza, amortizacije i umanjenja vrijednosti imovine.
Iako ga vlasnici manjih ugostiteljskih objekata rjeđe koriste u svakodnevnom radu, riječ je o važnom pokazatelju za procjenu uspješnosti poslovanja, posebno kod investicija, prodaje tvrtke ili usporedbe s konkurencijom.
EBITDA omogućuje realniji uvid u operativnu učinkovitost poslovanja jer isključuje troškove koji nisu izravno povezani sa svakodnevnim radom restorana ili drugog ougostiteljskog objekta.
E-fiskalizacija označava elektroničku razmjenu podataka između fiskalne blagajne i nadležnih državnih institucija prilikom izdavanja računa.
Nakon izdavanja računa, podaci se elektroničkim putem šalju u sustav fiskalizacije, čime račun dobiva jedinstvenu oznaku i postaje službeno evidentiran.
Takav način rada povećava transparentnost poslovanja, smanjuje mogućnost poreznih nepravilnosti i pojednostavljuje administrativne procese.
Evidencija radnog vremena podrazumijeva vođenje podataka o dolascima, odlascima, prekovremenim satima, godišnjim odmorima i drugim informacijama vezanim uz rad zaposlenika.
Danas se evidencija najčešće vodi digitalno pomoću RFID kartica, PIN prijave ili mobilnih aplikacija, čime se smanjuje mogućnost pogrešaka i zlouporabe.
Uredna evidencija radnog vremena olakšava obračun plaća i organizaciju smjena.
FIFO (First In, First Out) znači da se proizvodi koji su prvi zaprimljeni u skladište prvi koriste ili prodaju.
Primjerice, ako restoran zaprimi dvije isporuke mlijeka u različitim terminima, prvo bi trebalo potrošiti stariju isporuku kako bi se izbjeglo istek roka trajanja.
Primjena FIFO metode smanjuje bacanje hrane, olakšava upravljanje zalihama i doprinosi kvalitetnijem skladišnom poslovanju.
Fiskalizacija je postupak elektroničke prijave izdanih računa Poreznoj upravi u trenutku njihove izdavanja.
Svaki fiskalizirani račun dobiva jedinstvenu identifikacijsku oznaku koja potvrđuje da je račun uredno evidentiran u sustavu.
Za ugostiteljske objekte fiskalizacija predstavlja zakonsku obvezu, a provodi se putem certificiranih fiskalnih blagajni koje su povezane s državnim sustavom.
Fiskalna blagajna mnogo je više od uređaja za izdavanje računa. POS Sector fiskalna blagajna je moderni sustav koji objedinjuje prodaju, skladišno poslovanje, normative, izvještaje, upravljanje stolovima, mobilno naručivanje i brojne druge funkcionalnosti.
Fiskalna blagajna POS Sector može automatski skidati namirnice sa skladišta, pratiti promet u stvarnom vremenu, izrađivati izvještaje i omogućiti vlasniku potpunu kontrolu poslovanja.
Fiskalna blagajna je danas jedan od najvažnijih alata u svakodnevnom radu restorana, kafića i drugih ugostiteljskih objekata.
Food cost jedan je od najvažnijih pokazatelja u ugostiteljstvu. Označava udio nabavne vrijednosti namirnica u prodajnoj cijeni jela ili pića.
Ako sastojci za pizzu koštaju 4 eura, a pizza se prodaje za 16 eura, food cost iznosi 25 %.
Redovito praćenje food costa omogućuje ugostiteljima kontrolu troškova, pravilno određivanje prodajnih cijena i veću profitabilnost poslovanja. Bez točnih normativa nije moguće precizno izračunati ovaj pokazatelj.
Food waste označava hranu koja nije prodana ili iskorištena te završava kao otpad.
Najčešći razlozi nastanka otpada su prevelika nabava, loše planiranje proizvodnje, nepravilno skladištenje, istek roka trajanja ili neadekvatno upravljanje zalihama.
Smanjenje food wastea jedan je od najjednostavnijih načina povećanja profitabilnosti restorana jer svaki bačeni kilogram hrane predstavlja izravan financijski gubitak.
Franšiza je poslovni model u kojem vlasnik poznatog brenda drugoj osobi daje pravo korištenja svog naziva, poslovnog modela, recepata i standarda poslovanja.
U ugostiteljstvu su franšize česte kod lanaca restorana, kafića i fast food objekata. Primatelj franšize posluje pod poznatim brendom, ali zauzvrat plaća određenu naknadu i mora poštovati unaprijed definirana pravila poslovanja.
Prednost franšize je prepoznatljivost brenda i provjeren poslovni model dok je najveći nedostatak manja sloboda u donošenju poslovnih odluka.
Gastro normativ predstavlja točno definiranu količinu svake namirnice potrebne za pripremu određenog jela ili pića. U njemu su navedeni svi sastojci zajedno s njihovim količinama, čime se osigurava da svako jelo bude pripremljeno na isti način bez obzira na to tko ga priprema.
Primjerice, normativ za burger može sadržavati 180 grama junećeg mesa, 80 grama peciva, 20 grama cheddar sira, 30 grama umaka, 15 grama luka i ostale sastojke.
Normativi imaju ključnu ulogu u kontroli troškova, izračunu food costa, praćenju zaliha i održavanju ujednačene kvalitete jela. Bez pravilno postavljenih normativa gotovo je nemoguće precizno pratiti stvarnu potrošnju namirnica.
Gubitak na zalihama označava razliku između količine robe koja bi prema evidenciji trebala biti u skladištu i stvarnog stanja utvrđenog inventurom.
Do razlika može doći zbog nepravilnog evidentiranja robe, kvarenja namirnica, isteka roka trajanja, krađe, lomova, pogrešno postavljenih normativa ili administrativnih pogrešaka.
Redovita inventura i kvalitetan sustav skladišnog poslovanja pomažu brzo otkriti uzrok razlika i spriječiti ponavljanje istih problema.
HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points) sustav je koji služi za osiguravanje zdravstvene ispravnosti hrane tijekom svih faza poslovanja.
Obuhvaća zaprimanje robe, skladištenje, pripremu, termičku obradu, posluživanje i čuvanje hrane. Cilj HACCP sustava je prepoznati moguće rizike i spriječiti da hrana postane zdravstveno neispravna.
Za ugostiteljske objekte HACCP nije samo zakonska obveza nego i važan alat za očuvanje kvalitete, sigurnosti gostiju i ugleda restorana.
Happy hour označava unaprijed određeno razdoblje tijekom dana u kojem ugostiteljski objekt nudi pojedina pića ili proizvode po sniženim cijenama.
Najčešće se koristi kako bi se povećao promet u dijelu dana kada je broj gostiju manji. Primjerice, kafić može ponuditi koktele po povoljnijoj cijeni između 16 i 18 sati.
Ako je dobro planiran, happy hour može povećati ukupni promet bez značajnog smanjenja profitabilnosti.
HoReCa je kratica nastala od riječi Hotel, Restaurant i Café/Catering, a koristi se za označavanje cijelog ugostiteljskog sektora.
Kada proizvođači ili distributeri navode da posluju u HoReCa kanalu, misle na prodaju proizvoda i usluga hotelima, restoranima, kafićima, catering tvrtkama i drugim ugostiteljskim objektima.
Ovaj pojam vrlo se često koristi u nabavi, marketingu i veleprodaji.
Inventura je postupak fizičkog popisivanja robe, pića, namirnica i ostalih zaliha kako bi se stvarno stanje usporedilo s podacima evidentiranima u sustavu.
Ako sustav pokazuje da bi u skladištu trebalo biti 20 boca vina, a tijekom inventure pronađe se samo 17 boca, postoji razlika koju je potrebno objasniti.
Redovite inventure omogućuju pravovremeno otkrivanje pogrešaka, krađa, administrativnih propusta ili nepravilno postavljenih normativa. Što se inventure češće provode, lakše je pronaći uzrok nastalih razlika.
Iskoristivost namirnice pokazuje koliki se dio kupljene sirovine zaista može iskoristiti u pripremi hrane.
Primjerice, kilogram cijelog luka nakon guljenja više ne teži kilogram. Slično vrijedi i za ribu, voće, povrće ili meso koje se čisti i obrađuje prije pripreme.
Poznavanje iskoristivosti važno je za izradu točnih normativa, izračun food costa i određivanje realne prodajne cijene jela.
Izdatnica je dokument kojim se evidentira izlazak robe iz skladišta prema kuhinji, šanku ili drugom odjelu unutar ugostiteljskog objekta.
Najčešće se koristi kada se proizvodi izdvajaju iz glavnog skladišta u dnevno skladište ili kada se određena količina robe predaje zaposlenicima na korištenje.
Vođenje izdatnica omogućuje preciznije praćenje potrošnje i jednostavniju kontrolu skladišnog poslovanja.
Izvještaj prodaje prikazuje rezultate poslovanja tijekom odabranog razdoblja.
Ovisno o mogućnostima POS sustava, izvještaji mogu sadržavati:
Kvalitetni izvještaji omogućuju vlasnicima da poslovne odluke temelje na stvarnim podacima, a ne na procjenama.
Jelovnik je mnogo više od popisa jela i pića. On predstavlja jedan od najvažnijih prodajnih alata svakog restorana.
Dobro osmišljen jelovnik vodi gosta kroz ponudu, ističe najprofitabilnija jela i olakšava donošenje odluke. Važan je raspored jela, način opisivanja, vizualni izgled, ali i određivanje cijena.
Sve više restorana uz klasične tiskane jelovnike koristi i digitalne verzije koje omogućuju jednostavno ažuriranje ponude.
Jedinična cijena predstavlja cijenu jedne mjerne jedinice proizvoda, primjerice kilograma, litre, komada ili metra.
Kod nabave namirnica upravo jedinična cijena omogućuje jednostavnu usporedbu različitih dobavljača. Primjerice, jedan dobavljač može nuditi sir u pakiranju od 2 kilograma, a drugi u pakiranju od 5 kilograma. Tek usporedbom cijene po kilogramu moguće je utvrditi koja je ponuda zaista povoljnija.
Praćenje jediničnih cijena posebno je važno kod izrade normativa i izračuna stvarnog troška jela.
Kalkulacija je postupak izračuna stvarnog troška proizvoda ili usluge kako bi se mogla odrediti odgovarajuća prodajna cijena.
Prilikom izrade kalkulacije nije dovoljno uzeti u obzir samo cijenu namirnica. Potrebno je uračunati i troškove rada, režija, ambalaže, dostave, otpada, PDV-a te željenu maržu. Tek tada moguće je odrediti cijenu koja će osigurati održivo i profitabilno poslovanje.
Kvalitetno izrađena kalkulacija jedan je od temelja uspješnog ugostiteljskog poslovanja jer sprječava prodaju proizvoda ispod njihove stvarne vrijednosti.
Kalo predstavlja prirodni gubitak težine ili količine proizvoda koji nastaje tijekom skladištenja, čišćenja, obrade ili pripreme hrane.
Primjerice, meso tijekom pečenja gubi dio težine zbog isparavanja vode, krumpir se guli, riba se čisti, a voće i povrće odbacuju nejestive dijelove. Takvi gubici normalni su dio ugostiteljskog poslovanja i potrebno ih je uzeti u obzir prilikom izrade normativa.
Ako se kalo ne uračuna u kalkulacije, stvarni troškovi pripreme jela bit će veći od planiranih što može negativno utjecati na profitabilnost restorana.
Kartica artikla sadrži sve informacije o pojedinom proizvodu koji se prodaje ili koristi u poslovanju.
U njoj se najčešće nalaze naziv artikla, šifra, prodajna cijena, porezna stopa, kategorija, normativ, dobavljači, nabavna cijena i podaci o zalihama.
Dobro organizirane kartice artikala olakšavaju upravljanje skladištem, ubrzavaju rad zaposlenika i omogućuju kvalitetnije izvještavanje.
Kartica skladišta prikazuje sve promjene koje su se dogodile na određenom proizvodu tijekom vremena.
Na njoj se evidentiraju ulazi robe, izlazi robe, povrati, otpisi, inventurne razlike i trenutno stanje zaliha.
Pregled kartice skladišta omogućuje jednostavno praćenje kretanja robe te brzo pronalaženje mogućih nepravilnosti u poslovanju.
Kategorizacija objekta označava službenu klasifikaciju ugostiteljskog objekta prema vrsti usluge i propisanim standardima.
Ovisno o djelatnosti, objekt može biti restoran, pizzeria, konoba, caffe bar, hote ili drugi oblik ugostiteljskog objekta. Kod smještajnih objekata kategorizacija uključuje i dodjelu zvjezdica koje označavaju razinu opremljenosti i kvalitete usluge.
Kategorizacija određuje koje uvjete objekt mora ispunjavati kako bi mogao legalno obavljati svoju djelatnost.
Knjiga žalbe službeni je dokument u koji gosti mogu upisati svoje primjedbe i pritužbe na pruženu uslugu.
Iako se danas većina komentara objavljuje putem interneta i društvenih mreža, knjiga žalbe i dalje postoji kao zakonska mogućnost za podnošenje prigovora.
Za vlasnika restorana svaka pritužba može biti vrijedan izvor informacija o tome gdje postoji prostor za poboljšanje poslovanja.
Konobar je zaposlenik koji predstavlja izravnu vezu između gosta, kuhinje i šanka. Njegova uloga daleko nadilazi posluživanje hrane i pića.
Osim zaprimanja narudžbi, konobar komunicira s gostima, izdaje račune, vodi brigu o naplati, prenosi informacije kuhinji te često svojim pristupom utječe na cjelokupni dojam koji gost stvara o objektu.
Kontrola zaliha podrazumijeva kontinuirano praćenje količine robe koja se nalazi u skladištu.
Cilj je osigurati da objekt uvijek ima dovoljno namirnica za nesmetano poslovanje, ali i izbjeći prevelike zalihe koje nepotrebno vežu novac i povećavaju rizik od kvarenja proizvoda.
Najbolji rezultati postižu se kada su skladišno poslovanje, normativi i fiskalna blagajna međusobno povezani jer se tada stanje zaliha automatski ažurira nakon svake prodaje.
KPI ili ključni pokazatelji uspješnosti predstavljaju mjerljive podatke pomoću kojih vlasnici procjenjuju koliko uspješno posluje njihov ugostiteljski objekt.
Najčešći KPI-jevi u ugostiteljstvu uključuju:
Praćenje KPI-jeva omogućuje donošenje odluka na temelju konkretnih podataka umjesto procjena. Kada se isti pokazatelji prate kroz dulje razdoblje, lakše je uočiti trendove i pravovremeno reagirati na promjene u poslovanju.
Kuhinjski monitor digitalni je zaslon na kojem kuhari u stvarnom vremenu primaju narudžbe iz restorana.
Umjesto papirnatih bonova, svaka narudžba automatski se prikazuje na ekranu odmah nakon što je konobar pošalje putem POS sustava. Kuhari mogu pratiti redoslijed pripreme, označiti završena jela i lakše organizirati rad tijekom najvećih gužvi.
Kuhinjski monitor smanjuje mogućnost pogrešaka, ubrzava komunikaciju između sale i kuhinje te povećava učinkovitost cijelog tima.
Kupovna ili nabavna cijena predstavlja iznos koji ugostitelj plaća dobavljaču za određeni proizvod ili sirovinu.
Ona čini osnovu za izračun normativa, kalkulacije, food costa i konačne prodajne cijene. Važno je redovito ažurirati nabavne cijene jer promjene na tržištu mogu značajno utjecati na profitabilnost pojedinih jela ili pića.
Ako se nabavne cijene ne prate redovito, restoran može nastaviti prodavati proizvode po cijenama koje više ne pokrivaju stvarne troškove poslovanja.
Lead time predstavlja vrijeme koje protekne od naručivanja robe do njezine isporuke u ugostiteljski objekt.
Ako dobavljaču trebaju tri dana za isporuku mesa ili pića, upravo je to lead time koji treba uzeti u obzir prilikom planiranja nabave.
Poznavanje ovog podatka pomaže izbjeći situacije u kojima restoran ostaje bez ključnih namirnica zbog prekasne narudžbe.
Likvidnost označava sposobnost poduzeća da na vrijeme podmiruje svoje financijske obveze.
Restoran može ostvarivati odličan promet i pritom imati problema s likvidnošću ako nema dovoljno raspoloživog novca za plaćanje dobavljača, plaća zaposlenika ili drugih troškova.
Zbog toga uspješno poslovanje ne ovisi samo o zaradi nego i o pravilnom upravljanju novčanim tokom.
Loyalty program ili program vjernosti skup je pogodnosti kojima ugostiteljski objekt nagrađuje svoje stalne goste.
Nagrade mogu uključivati popuste, besplatna pića, skupljanje bodova ili posebne ponude dostupne samo članovima programa.
Dobro osmišljen program vjernosti potiče goste na ponovni dolazak i povećava dugoročnu vrijednost svakog kupca.
Marža predstavlja razliku između nabavne i prodajne cijene proizvoda. Jedan je od najvažnijih pokazatelja uspješnosti poslovanja jer pokazuje koliko novca ostaje nakon što se pokrije trošak nabave.
Važno je naglasiti da marža nije isto što i dobit. Iz tog iznosa potrebno je podmiriti troškove plaća, najma, režija, marketinga, amortizacije, poreza i ostalih rashoda. Tek ono što ostane nakon svih troškova predstavlja stvarnu zaradu.
Menu engineering metoda je analize jelovnika kojom se procjenjuje uspješnost pojedinih jela prema njihovoj prodaji i profitabilnosti.
Cilj nije samo utvrditi koja se jela najviše prodaju nego i koja ostvaruju najveću zaradu. Ponekad je jelo koje se naručuje rjeđe zapravo znatno profitabilnije od najprodavanijeg proizvoda.
Na temelju takve analize ugostitelji mogu promijeniti raspored jela na jelovniku, prilagoditi cijene ili iz ponude ukloniti proizvode koji ne ostvaruju zadovoljavajuće rezultate.
Minimalne zalihe predstavljaju najmanju količinu određenog proizvoda koja uvijek mora biti dostupna u skladištu kako poslovanje ne bi bilo ugroženo.
Kada stanje robe padne ispod unaprijed određene granice, potrebno je naručiti novu količinu prije nego što proizvod potpuno nestane.
Mobilno naručivanje omogućuje konobarima zaprimanje narudžbi putem mobilnog uređaja ili tableta, bez potrebe za odlaskom do glavne blagajne.
Narudžba se odmah šalje u kuhinju ili na šank, a podaci se istovremeno evidentiraju u POS sustavu. Time se ubrzava posluživanje gostiju, smanjuje mogućnost pogrešaka i povećava učinkovitost zaposlenika.
Posebno je korisno u restoranima s velikim brojem stolova, terasama i objektima koji tijekom sezone imaju velik promet.
Maloprodajna cijena predstavlja konačnu cijenu proizvoda koju plaća gost.
Prilikom njezina određivanja potrebno je uzeti u obzir nabavnu cijenu, materijalni trošak, operativne troškove, poreze, željenu maržu i stanje na tržištu.
Preniska cijena može smanjiti profitabilnost dok previsoka može negativno utjecati na prodaju. Upravo zato određivanje prodajnih cijena zahtijeva pažljivu analizu svih troškova poslovanja.
Mjesečni izvještaj objedinjuje podatke o poslovanju tijekom jednog mjeseca i omogućuje usporedbu rezultata s prethodnim razdobljima.
Najčešće uključuje promet, broj računa, food cost, stanje zaliha, promet po zaposlenicima, najprodavanije proizvode, ostvarene popuste i druge ključne pokazatelje.
Redovitom analizom mjesečnih izvještaja lakše je uočiti sezonske promjene, pad ili rast prodaje te pravovremeno prilagoditi poslovnu strategiju.
Multijedinično poslovanje označava upravljanje s više ugostiteljskih objekata unutar iste tvrtke.
To mogu biti restorani na različitim lokacijama, lanac caffe barova ili kombinacija više vrsta objekata. U takvom poslovanju posebno je važno da svi objekti koriste jedinstveni sustav za prodaju, skladište, nabavu i izvještavanje.
Na taj način vlasnik može na jednom mjestu pratiti poslovanje svih lokacija, uspoređivati rezultate i donositi brže odluke.
Nabava je proces planiranja, naručivanja i zaprimanja robe potrebne za svakodnevno poslovanje ugostiteljskog objekta. Obuhvaća sve, od odabira dobavljača i pregovaranja o cijenama do kontrole kvalitete isporučene robe.
Dobra nabava ne znači kupovati isključivo po najnižoj cijeni. Jednako su važni kvaliteta proizvoda, pouzdanost isporuke, rokovi plaćanja, mogućnost reklamacije i kontinuitet opskrbe. Jeftiniji proizvod koji kasni ili nije odgovarajuće kvalitete često dugoročno stvara veće troškove od skuplje, ali pouzdane opcije.
Kvalitetno planirana nabava smanjuje nepotrebne zalihe, sprječava nestašice proizvoda i omogućuje bolju kontrolu troškova poslovanja.
Nabavna cijena predstavlja iznos koji ugostitelj plaća dobavljaču za određeni proizvod ili sirovinu.
Osim osnovne cijene proizvoda, u pojedinim slučajevima može uključivati i troškove prijevoza, dostave ili druge povezane troškove nabave.
Nabavna cijena temelj je gotovo svih financijskih izračuna u ugostiteljstvu. Na temelju nje izrađuju se kalkulacije, određuju normativi, izračunava food cost i formiraju prodajne cijene.
Ako se nabavne cijene redovito ne ažuriraju, vrlo lako može doći do situacije da restoran prodaje jela po cijenama koje više ne pokrivaju stvarne troškove pripreme.
Napojnica ili bakšiš dobrovoljni je iznos koji gost ostavlja zaposlenicima kao znak zadovoljstva pruženom uslugom.
Danas se napojnice više ne ostavljaju isključivo u gotovini. Sve više gostiju ostavlja ih prilikom kartičnog plaćanja putem POS terminala, zbog čega POS Sector fiskalna blagajna omogućuje njihovo evidentiranje i jednostavniju raspodjelu među zaposlenicima.
Jasna pravila raspodjele napojnica doprinose boljoj organizaciji rada, većem zadovoljstvu zaposlenika i transparentnijem poslovanju.
Neto cijena predstavlja cijenu proizvoda bez obračunatog PDV-a.
Kod nabave i poslovnih izračuna upravo se neto cijene najčešće koriste jer omogućuju lakšu usporedbu troškova i izračun profitabilnosti.
Gost u restoranu vidi maloprodajnu cijenu s uključenim PDV-om, dok ugostitelj prilikom planiranja poslovanja često analizira neto vrijednosti.
Neto plaća predstavlja iznos koji zaposlenik prima na svoj račun nakon obračuna poreza, doprinosa i ostalih zakonskih davanja.
Za vlasnika ugostiteljskog objekta važnije je pratiti ukupni trošak zaposlenika, odnosno bruto plaću jer upravo ona predstavlja stvarni trošak poslovanja.
Razumijevanje razlike između bruto i neto plaće važno je prilikom planiranja troškova rada i zapošljavanja novih djelatnika.
Normativ je unaprijed definirana količina svake namirnice potrebne za pripremu određenog jela ili pića. Jedan je od najvažnijih pojmova u ugostiteljstvu jer predstavlja temelj kontrole troškova, skladišnog poslovanja i profitabilnosti.
Primjerice, normativ za Aperol Spritz može sadržavati:
Kada konobar izda račun za Aperol Spritz, POS Sector automatski skida upravo te količine sa skladišta. Na taj način stanje zaliha uvijek odgovara stvarnoj prodaji.
Bez pravilno definiranih normativa gotovo je nemoguće precizno pratiti potrošnju namirnica, izračunati food cost ili otkriti gdje nastaju razlike između stvarnog i evidentiranog stanja skladišta.
Normiranje recepata proces je izrade i održavanja normativa za sva jela i pića koja se nalaze u ponudi.
Osim količine sastojaka, normiranje često uključuje način pripreme, veličinu porcije, vrijeme pripreme i standard prezentacije jela.
Cilj normiranja nije samo kontrola troškova nego i održavanje ujednačene kvalitete. Gost koji danas naruči isto jelo očekuje da ono za mjesec dana bude jednako ukusno, jednako veliko i jednako prezentirano.
Narudžba predstavlja zahtjev gosta za određenim jelom ili pićem.
U modernim restoranima narudžba se najčešće unosi putem mobilnog uređaja ili fiskalne blagajne te se automatski šalje u kuhinju ili na šank. Time se ubrzava komunikacija između zaposlenika i smanjuje mogućnost pogreške.
Digitalno zaprimanje narudžbi također omogućuje preciznije praćenje vremena pripreme, učinkovitosti zaposlenika i ukupnog trajanja usluge.
Narudžbenica je dokument kojim ugostiteljski objekt službeno naručuje robu od dobavljača.
Sadrži informacije o proizvodima, količinama, dogovorenim cijenama, rokovima isporuke i drugim uvjetima kupnje.
Vođenje narudžbenica omogućuje lakšu kontrolu isporuka, usporedbu naručene i isporučene robe te jednostavnije rješavanje eventualnih reklamacija.
Nedostatak zaliha nastaje kada određeni proizvod nije dostupan u trenutku kada je potreban za pripremu jela ili pića.
Takve situacije mogu dovesti do nezadovoljstva gostiju, gubitka prodaje i narušavanja ugleda restorana.
Najčešći uzroci su loše planirana nabava, nepravilno vođenje skladišta ili neočekivano povećanje potražnje. Redovito praćenje stanja zaliha i postavljanje minimalnih količina najbolji su način za sprječavanje ovakvih problema.
Neto promet predstavlja vrijednost prodaje bez obračunatog PDV-a.
Koristi se u financijskim analizama jer omogućuje realniju usporedbu poslovnih rezultata između različitih razdoblja ili različitih poreznih stopa.
Praćenje neto prometa posebno je korisno vlasnicima koji žele detaljno analizirati profitabilnost poslovanja i planirati buduće investicije.
Obrtaj zaliha pokazuje koliko se puta tijekom određenog razdoblja zalihe robe prodaju i ponovno nabavljaju.
Ako restoran često naručuje svježe namirnice koje se brzo potroše, obrtaj zaliha je visok. S druge strane, ako roba dugo stoji na skladištu, povećava se rizik od kvarenja, isteka roka trajanja i nepotrebnog vezanja kapitala.
Praćenje ovog pokazatelja pomaže ugostiteljima optimizirati nabavu i smanjiti troškove skladištenja.
Operativni troškovi obuhvaćaju sve troškove koji nastaju tijekom redovitog poslovanja ugostiteljskog objekta.
To uključuje:
Mnogi ugostitelji prilikom određivanja cijena razmišljaju samo o cijeni namirnica. Međutim, upravo operativni troškovi često čine najveći dio ukupnih rashoda poslovanja.
Online rezervacije omogućuju gostima da rezerviraju stol putem internetske stranice, mobilne aplikacije ili društvenih mreža.
Takav način rezerviranja smanjuje broj telefonskih poziva, olakšava organizaciju rada i omogućuje jednostavnije upravljanje raspoloživim kapacitetima.
Sve više restorana koristi sustave koji automatski potvrđuju rezervacije i šalju podsjetnike gostima kako bi se smanjio broj nedolazaka.
Otpis robe predstavlja uklanjanje proizvoda iz skladišne evidencije kada ih više nije moguće koristiti ili prodavati.
Razlozi otpisa mogu biti:
Pravodobno evidentiranje otpisa važno je kako bi stanje skladišta odgovaralo stvarnom stanju.
Ovlasti zaposlenika određuju kojim funkcijama unutar POS sustava pojedini djelatnici imaju pristup.
Primjerice, konobar može izdavati račune i zaprimati narudžbe, ali ne mora imati mogućnost storniranja računa ili mijenjanja cijena. Voditelj može imati dodatne ovlasti poput pregleda izvještaja dok administrator upravlja svim postavkama sustava.
Pravilno postavljene ovlasti povećavaju sigurnost poslovanja i smanjuju mogućnost nenamjernih ili namjernih pogrešaka.
PDV ili porez na dodanu vrijednost porez je koji se obračunava na prodaju proizvoda i usluga.
Ugostitelji su obvezni pravilno obračunavati PDV na računima u skladu s važećim poreznim propisima. Zbog različitih poreznih stopa važno je da svaki artikl u fiskalnoj blagajni bude pravilno postavljen.
Točan obračun PDV-a jedan je od temelja urednog financijskog poslovanja.
Popisna lista dokument je koji se koristi tijekom inventure za evidentiranje stvarnog stanja robe.
Na njoj se nalaze svi proizvodi koji se provjeravaju, njihove količine te eventualne razlike između evidentiranog i stvarnog stanja.
Kod digitalnog skladišnog poslovanja popisne liste najčešće se automatski generiraju iz sustava.
POS (Point of Sale) sustav predstavlja cjelovito softversko rješenje za upravljanje prodajom i poslovanjem ugostiteljskog objekta.
Osim izdavanja računa, moderni POS sustavi omogućuju:
Zbog toga POS sustav danas predstavlja središnje mjesto poslovanja svakog modernog restorana ili kafića.
POS terminal uređaj je koji omogućuje kartično plaćanje.
Današnji terminali podržavaju beskontaktno plaćanje, mobilne novčanike poput Apple Paya i Google Paya te druge moderne načine naplate.
Kod naprednih rješenja POS terminal može biti povezan s fiskalnom blagajnom, čime se iznos računa automatski prenosi na uređaj za plaćanje bez dodatnog ručnog unosa.
Primka je dokument kojim se evidentira ulazak robe u skladište nakon što je isporučena od dobavljača.
Prilikom izrade primke provjerava se odgovara li isporučena roba narudžbenici te jesu li količine i cijene ispravne.
Bez uredno evidentiranih primki nije moguće kvalitetno voditi skladišno poslovanje niti precizno pratiti stanje zaliha.
Profitabilnost pokazuje koliko je poslovanje uspješno u ostvarivanju dobiti.
Velik promet sam po sebi ne znači da restoran posluje uspješno. Objekt može imati puno gostiju, ali ako su troškovi previsoki ili su cijene pogrešno određene, konačna dobit može biti vrlo mala.
Zbog toga je profitabilnost jedan od najvažnijih pokazatelja uspješnosti svakog ugostiteljskog objekta.
Prodajna cijena predstavlja iznos koji gost plaća za određeni proizvod ili uslugu.
Prilikom njezina određivanja potrebno je uzeti u obzir nabavne cijene, operativne troškove, željenu maržu, konkurenciju i očekivanu potražnju.
Dobro određena prodajna cijena omogućuje održivo poslovanje i dugoročnu profitabilnost.
Prosječan račun predstavlja prosječnu vrijednost svih izdanih računa tijekom određenog razdoblja.
Ako restoran tijekom dana izda 100 računa ukupne vrijednosti 3.000 eura, prosječan račun iznosi 30 eura.
Praćenjem ovog pokazatelja moguće je procijeniti uspješnost prodaje, analizirati navike gostiju te planirati aktivnosti kojima se povećava prosječna potrošnja.
Rabat je popust koji se odobrava kupcu prilikom nabave robe.
Može se odobriti zbog veće količine naručene robe, dugogodišnje suradnje ili posebnih ugovornih uvjeta.
Prilikom izračuna stvarne nabavne cijene uvijek treba uzeti u obzir odobreni rabat jer on izravno utječe na kalkulacije, food cost i profitabilnost.
Radni nalog dokument je kojim se zaposlenicima daju upute za obavljanje određenih zadataka.
U ugostiteljstvu se može koristiti za servisiranje opreme, održavanje prostora, pripremu događanja ili druge organizacijske aktivnosti.
Dobro vođeni radni nalozi olakšavaju planiranje rada i omogućuju bolju kontrolu izvršenih zadataka.
Rashod predstavlja svaki trošak koji nastaje tijekom poslovanja ugostiteljskog objekta.
U rashode ulaze troškovi nabave robe, plaće zaposlenika, režije, najam prostora, marketing, amortizacija i svi ostali izdaci povezani s poslovanjem.
Praćenje rashoda jednako je važno kao i praćenje prihoda jer upravo njihova razlika određuje ostvarenu dobit.
Receptura predstavlja detaljan opis pripreme jela ili pića. Za razliku od normativa koji definira količinu sastojaka, receptura objašnjava način pripreme, redoslijed dodavanja sastojaka, vrijeme termičke obrade i način posluživanja.
Standardizirane recepture osiguravaju da svako jelo izgleda i ima isti okus bez obzira na to koji ga kuhar priprema. Time se održava kvaliteta ponude, olakšava obuka novih zaposlenika i smanjuje mogućnost pogrešaka u pripremi.
Rezervacija je unaprijed dogovoren termin u kojem gost osigurava stol ili prostor u ugostiteljskom objektu.
Dobar sustav rezervacija omogućuje ravnomjerniji raspored gostiju tijekom dana, lakše planiranje osoblja i bolju organizaciju rada kuhinje.
Sve više restorana koristi digitalne sustave rezervacija koji automatski evidentiraju dolaske gostiju, šalju podsjetnike i smanjuju broj nedolazaka.
Revizijski trag predstavlja zapis svih aktivnosti koje su zaposlenici napravili unutar POS sustava.
Bilježe se informacije poput:
Takav pregled omogućuje potpunu transparentnost poslovanja te olakšava pronalaženje uzroka eventualnih nepravilnosti ili pogrešaka.
RFID kartice koriste se za brzu prijavu zaposlenika u POS sustav bez potrebe za unosom korisničkog imena i lozinke.
Dovoljno je prisloniti karticu ili privjesak na čitač kako bi se zaposlenik prijavio u sustav i dobio pristup funkcijama koje su mu dodijeljene.
Osim što ubrzavaju početak rada, RFID kartice povećavaju sigurnost poslovanja jer svaka aktivnost ostaje povezana s konkretnim zaposlenikom.
Sezonalnost označava razdoblja tijekom godine u kojima se broj gostiju značajno povećava ili smanjuje.
Primjerice, restorani na obali najveći promet ostvaruju tijekom turističke sezone dok planinski objekti često imaju najveću posjećenost zimi.
Poznavanje sezonalnosti pomaže pri planiranju nabave, zapošljavanja sezonskih radnika, određivanju radnog vremena i pripremi promotivnih aktivnosti.
Sirovina je osnovni proizvod koji se koristi za pripremu hrane ili pića.
To mogu biti meso, riba, povrće, voće, brašno, mlijeko, začini, alkoholna pića ili bilo koji drugi sastojak koji ulazi u recepturu.
Kontrola kvalitete sirovina izravno utječe na kvalitetu gotovih jela, zadovoljstvo gostiju i ugled restorana.
Skladišno poslovanje obuhvaća sve procese povezane sa zaprimanjem, evidentiranjem, čuvanjem i izdavanjem robe.
Kvalitetno vođeno skladište omogućuje:
Povezivanjem skladišta s fiskalnom blagajnom većina procesa odvija se automatski, čime se značajno smanjuje mogućnost pogrešaka.
Softver za ugostiteljstvo objedinjuje sve procese potrebne za svakodnevno poslovanje restorana ili drugog ugostiteljskog objekta.
Ovisno o funkcionalnostima, može uključivati:
Korištenjem jedinstvenog sustava vlasnik dobiva potpun pregled poslovanja na jednom mjestu.
Stanje zaliha prikazuje količinu robe koja se u određenom trenutku nalazi u skladištu.
Točan pregled zaliha omogućuje pravodobnu nabavu, sprječava nestašice proizvoda i olakšava planiranje poslovanja.
Kod povezanih POS sustava stanje se automatski ažurira nakon svake prodaje ili zaprimanja robe.
Storno predstavlja poništavanje već izdanog računa ili pojedine stavke na računu.
Može biti potrebno zbog pogrešno unesenog artikla, odustajanja gosta od narudžbe ili druge opravdane situacije.
Kako bi se spriječile zlouporabe, POS Sector može omogućiti storno samo zaposlenicima koji imaju odgovarajuće ovlasti, a svaka promjena ostaje zabilježena u revizijskom tragu.
Šank je radni prostor u kojem se pripremaju i poslužuju pića te zaprimaju narudžbe za napitke.
Osim što predstavlja središnje mjesto rada barmena, šank je često povezan sa zasebnim skladištem pića i potrošnog materijala.
Dobra organizacija šanka značajno ubrzava pripremu narudžbi i povećava učinkovitost zaposlenika.
Šank lista predstavlja popis svih pića i proizvoda koji se nalaze na šanku.
Koristi se za kontrolu potrošnje, inventuru i usporedbu stvarnog stanja sa stanjem evidentiranim u sustavu.
Redovita kontrola šank liste pomaže u sprječavanju manjkova i lakšem planiranju nabave.
Terasa je vanjski dio ugostiteljskog objekta namijenjen posluživanju gostiju. Tijekom toplijih mjeseci upravo terasa često ostvaruje najveći dio prometa, zbog čega njezina organizacija ima velik utjecaj na ukupno poslovanje.
Prilikom planiranja rada terase potrebno je voditi računa o rasporedu stolova, kapacitetu, broju konobara, vremenskim uvjetima i zakonskim uvjetima za korištenje javnih površina. Dobro organizirana terasa može značajno povećati broj gostiju bez proširenja unutarnjeg prostora objekta.
Terminski plan predstavlja raspored aktivnosti koje se trebaju izvršiti tijekom određenog razdoblja.
U ugostiteljstvu se koristi za organizaciju smjena zaposlenika, planiranje dostava, održavanja opreme, velikih događanja ili pripreme sezonskih ponuda.
Dobro planirani rasporedi smanjuju stres zaposlenika, olakšavaju organizaciju rada i povećavaju učinkovitost cijelog tima.
Top lista proizvoda prikazuje artikle koji se najviše prodaju tijekom određenog razdoblja.
Analizom najprodavanijih proizvoda vlasnici mogu lakše planirati nabavu, prilagoditi jelovnik i usmjeriti promotivne aktivnosti prema proizvodima koji ostvaruju najbolje rezultate.
Međutim, najprodavaniji proizvod nije uvijek i najprofitabilniji. Zato je važno analizirati prodaju zajedno s maržom i food costom.
Trošak rada obuhvaća sve izdatke koje poslodavac ima za zaposlenike.
Osim neto plaće, uključuje bruto plaću, doprinose, poreze, naknade, dodatke, godišnje odmore i druge troškove povezane sa zapošljavanjem.
Kod mnogih ugostiteljskih objekata upravo je trošak rada, uz nabavu hrane i pića, jedan od najvećih rashoda poslovanja.
Troškovnik prikazuje ukupne troškove potrebne za pripremu određenog proizvoda ili usluge.
Osim namirnica, može uključivati troškove ambalaže, rada, energije i drugih elemenata koji sudjeluju u proizvodnji.
Troškovnik omogućuje preciznije određivanje prodajnih cijena i lakšu procjenu profitabilnosti pojedinog proizvoda.
Ulaz robe označava postupak zaprimanja proizvoda od dobavljača i njihovo evidentiranje u skladištu.
Prilikom zaprimanja provjeravaju se količine, cijene, rokovi trajanja i kvaliteta isporučene robe.
Pravilno evidentiran ulaz robe temelj je točnog skladišnog poslovanja.
Upravljanje zalihama podrazumijeva planiranje, praćenje i kontrolu svih proizvoda koji se nalaze u skladištu.
Cilj je osigurati dovoljne količine robe za svakodnevno poslovanje, ali bez nepotrebnog gomilanja zaliha koje povećavaju troškove i rizik od kvarenja.
Automatsko praćenje zaliha putem POS sustava znatno olakšava ovaj proces.
Ugostiteljstvo pripada uslužnim djelatnostima jer se njegova vrijednost temelji na pružanju usluge gostima.
Osim kvalitete hrane i pića, važnu ulogu imaju komunikacija sa gostima, brzina posluživanja, atmosfera, čistoća prostora i cjelokupno iskustvo koje gost doživljava tijekom boravka u objektu.
Usklađenje skladišta predstavlja postupak kojim se stvarno stanje robe usklađuje sa stanjem evidentiranim u sustavu.
Najčešće se provodi nakon inventure kada se utvrde razlike između fizičkog i evidentiranog stanja.
Redovito usklađivanje omogućuje točnije izvještavanje i kvalitetnije upravljanje zalihama.
Varijabilni troškovi su troškovi koji rastu ili se smanjuju ovisno o opsegu poslovanja.
Što restoran posluži više gostiju, to će biti veća potrošnja namirnica, pića, ambalaže i ostalog materijala.
Za razliku od fiksnih troškova poput najma prostora, varijabilni troškovi izravno ovise o količini prodaje.
Višak robe predstavlja stanje u kojem se tijekom inventure pronađe više proizvoda nego što ih je evidentirano u sustavu.
Takve razlike mogu nastati zbog pogrešnog evidentiranja ulaza robe, administrativnih pogrešaka ili prethodno neunesenih korekcija.
Svaki višak potrebno je istražiti i pravilno evidentirati kako bi stanje skladišta bilo vjerodostojno.
Voucher ili poklon-bon predstavlja unaprijed plaćeni dokument kojim gost može platiti određenu uslugu ili proizvod.
Restorani ih često koriste kao poklon za rođendane, blagdane, poslovne partnere ili promotivne kampanje.
Voucher može imati unaprijed definiranu vrijednost ili se odnositi na određeni meni, večeru ili uslugu.
Zalihe predstavljaju svu robu koja se nalazi u skladištu i čeka potrošnju ili prodaju.
One uključuju namirnice, pića, potrošni materijal, ambalažu i druge proizvode potrebne za svakodnevno poslovanje.
Pravilno upravljanje zalihama jedan je od ključnih preduvjeta uspješnog poslovanja jer izravno utječe na troškove, kvalitetu usluge i profitabilnost.
Zatvaranje smjene označava završetak rada pojedinog zaposlenika ili radne smjene.
Tijekom tog postupka najčešće se provjerava promet, stanje gotovine, izdani računi, napojnice i druge financijske informacije.
Redovito zatvaranje smjene omogućuje lakšu kontrolu poslovanja i jednostavniju predaju smjene sljedećem zaposleniku.
Zaključak blagajne predstavlja završni pregled poslovanja blagajne za određeno razdoblje, najčešće na kraju radnog dana.
Obuhvaća ukupni promet, načine plaćanja, broj računa, stornirane račune, povrate i ostale financijske podatke.
Na temelju zaključka blagajne vlasnici i voditelji mogu brzo provjeriti odgovara li stanje gotovine podacima evidentiranim u sustavu.
Zbirni promet predstavlja ukupnu vrijednost svih prodaja ostvarenih tijekom određenog razdoblja.
Može se promatrati na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini te se često koristi za usporedbu poslovnih rezultata između različitih razdoblja ili poslovnica.
Analiza zbirnog prometa jedan je od osnovnih pokazatelja uspješnosti poslovanja.
Uspješno vođenje restorana, kafića ili drugog ugostiteljskog objekta ne temelji se samo na kvalitetnoj hrani i ljubaznom osoblju. Jednako je važno razumjeti procese koji se odvijaju u pozadini poslovanja, od nabave i skladišta, preko normativa i food costa pa sve do analize prodaje i upravljanja troškovima.
Što bolje poznajete ove pojmove, lakše ćete donositi odluke koje povećavaju učinkovitost poslovanja i dugoročno poboljšavaju profitabilnost. Fiskalna blgajna POS Sector dodatno olakšava taj posao jer povezuje prodaju, skladišno poslovanje, izvještavanje i kontrolu zaliha u jedinstven sustav.
Bez obzira vodi li se mali bar, obiteljski restoran ili veći ugostiteljski objekt, razumijevanje ovih pojmova pomoći će da se poslovanje vodi sigurnije, organiziranije i s većom kontrolom nad svakim segmentom rada.
Podijelite na društvenim mrežama:
Često susrećemo ugostitelje koji su se naučili da godinama donose poslovne odluke prema iskustvu...
Ugostiteljski objekti svakodnevno upravljaju velikim brojem različitih proizvoda. Od svježih namirnica u kuhinji, pića...
Mnogi vlasnici restorana i barova odluče proširiti ponudu uvođenjem koktel karte jer žele povećati...
Motivirani zaposlenici jedan su od najvažnijih razloga zbog kojih se gosti vraćaju u restoran....
Uspješni restorani najčešće se povezuju s onim što je vidljivo gostima. Pun parking, dobra...
Ugostitelji su naviknuti raditi pod velikim pritiskom vremena. Tijekom ručka, večernjih gužvi ili vikenda...
Među prvima saznaj korisne informacije o ugostiteljstvu i pogodnostima koje pružamo.
Preko 4000 korisnika. Prvih mjesec dana besplatno.
Započni besplatno. Bez ugovorne obaveze. Prestani s korištenjem kad želiš.
Nakon što unesete ispravnu e-mail adresu bit ćete u mogućnosti pogledati dosadašnje webinare.
